Francuske i njemačke banke uplaćuju milijarde u sanacijski fond EU

Francuske banke plaćale bi najveći doprinos u europski sanacijski fond za banke, a drugo bi mjesto pripalo onima iz Njemačke, sugeriraju metode izračuna koje se Europska komisija sprema predstaviti ministrima financija.

Jedinstveni sanacijski fond 'punit' će sve banke u eurozoni, a namjena mu je financiranje kontroliranog gašenja propalih zajmodavaca, kako bi se taj teret 'skinuo' s proračuna zemalja članica.

Banke će početi puniti fond doprinosima iduće godine a puni iznos od jedan posto vrijednosti svih depozita viših od 100 tisuća eura u bankama eurozone trebao bi biti dosegnut 2024. Komisija je u dokumentu odredila ukupnu vrijednost fonda na 55,70 milijardi eura.

Ministrima financija bit će u ponedjeljak ponuđene na izbor četiri metode izračuna doprinosa banaka.

Prema jednoj od njih francuske bi banke u fond od 2015. do 2024. uplatile ukupno 15,479 milijardi eura a njemačke 15,352 milijarde eura.

Time bi dva najveća gospodarstva eurozone u financiranju fonda sudjelovala s više od 55 posto.

Italija, treće gospodarstvo eurozone, uplatila bi u fond 5,825 milijardi eura, Španjolska 5,356 milijardi, Nizozemska 4,219 milijardi eura, Irska 1,84 milijarde, Grčka 629 milijuna a Cipar 113,8 milijuna eura.

Najmanji bi ukupan iznos doprinosa u razdoblju od 2015. do 2024. uplatila Estonija – 23 milijuna eura.

Prema drugoj bi predloženoj metodi izračuna doprinosi Francuske i Njemačke bili potpuno izjednačeni, a prema preostale dvije Njemačka bi uplatila neznatno više od Francuske.

EU sastavila listu 2.000 investicijskih projekata

Europska unija sastavila je listu od gotovo 2.000 investicijskih projekata ukupne vrijednosti 1.300 milijardi eura koji bi mogli biti uključeni u investicijski plan i iskorišteni za oživljavanje europskog gospodarstva bez paralelnog povećanja dugova.

Na poziv predsjednika Europske komisije Jean-Claude Junckera vlade zemalja EU-a prijavile su projekte za koje se nadaju da će biti izabrani a obuhvaćaju, između ostalog, novi terminal zračne luke u Helsinkiju i sustav obrane od poplava u Velikoj Britaniji, pokazuje dokument dostavljen na uvid agenciji Reuters.

"Ukupno je identificirano gotovo 2.000 projekata ukupne investicijske vrijednosti 1.300 milijardi eura, od čega će 500 milijardi eura biti realizirano u sljedeće tri godine", navodi se u dokumentu o kojem će u utorak raspravljati ministri financija zemalja EU-a.