Evo zašto je Miro Cerar izbjegao doći na pokop žrtava Hude jame

U Mariboru je prije tjedan dana obavljen simbolički pokop dijela žrtava sa stratišta Huda jama kod Laškoga.

No, primijećeno je kako je Cerar, za razliku od predsjednika Boruta Pahora koji je taj čin nazvao 'prvim korakom' na putu nacionalnog pomirenja i 'duhovne renesanse' Slovenaca u pogledu na ratna i poratna zbivanja, izbjegao doći na mariborsko groblje, unatoč svojim ranijim najavama da će prisustvovati pogrebnoj svečanosti za žrtve poraća.

Na pitanje ljubljanskog lista 'Dnevnik' kako gleda na poratne likvidacije što su ih lokalni pripadnici OZNA-e i KNOJ-a te jedinice tadašnje partizanske jugoslavenske armije izvodile u Sloveniji, Cerar je nedvosmisleno rekao da ih osuđuje, ali da ne smatra primjerenim da se za te događaje, kako je predložila Katolička crkva u Sloveniji  žrtvama i rodbini ispriča sadašnja vlast u javnoj izjavi te da se proglasi dan žalovanja za sve ratne i poratne žrtve.

"Osuđujem poratne likvidacije. Moje je čvrsto uvjerenje da svi mrtvi zaslužuju dostojan pokop uz svo poštovanje te da se za to treba pobrinuti država", kazao je za list Cerar, dodavši kako se njegova vlada lani složila s oporbenim prijedlogom zakona koji to omogućuje.

No, što se tiče zahtjeva rimokatoličke crkve i ljubljanskog nadbiskupa Stanislava Zorea da država donese svoju ocjenu okolnosti tragičnih događaja, da se od zločina ogradi i javnom izjavom ispriča te kaže tko je kriv za zločine do kojih je došlo, Cerar smatra da to nije potrebno.

"Dostojan pokop je zadaća države, a istraživanje povijesnih događaja je u domeni struke", kazao je Cerar za ljubljanski list.

"Što se tiče isprike države za masovne poratne likvidacije, mislim da to ne bi bilo primjereno, jer sadašnja Slovenija nije za to kriva", naveo je slovenski premijer, dodavši da otkako je došao na sadašnju dužnost nastoji smiriti ideološke i političke napetosti te da ideologizacija i političko korištenje događaja u prošlosti nije dobro.

Upitan da komentira zahtjeve crkve o utvrđivanju odgovornosti i isprici, slovenski je predsjednik Borut Pahor kazao da o svemu treba dobro promisliti, ali zahtjeve crkve i rodbine ubijenih, te dijela politike nije htio komentirati.

"Mislim da je potrebno vrijeme u kojemu ćemo morati produbljeno razmisliti o našim daljnjim koracima", kazao je Pahor, prema najnovijim ispitivanjima javnosti i dalje najpopularniji slovenski političar, unatoč čestim kritikama da na nekim pitanjima 'paktira' s desnicom i onima koji se zalažu za 'reviziju povijesti'.

U Pahorovu uredu naveli su za 'Dnevnik', u vezi s problematikom nacionalne pomirbe, da su neka pitanja vezana za pokapanje žrtava i istraživanja masovnih grobišta u Sloveniji zakonski već riješena, no da različiti pogledi u politici o toj značajnoj tematici nisu nešto kobno i neobično i da su se mogli očekivati.

List 'Dnevnik', bliži strankama ljevice, navodi u posebnom komentaru o problematici pomirbe sinova i unuka 'partizana i domobrana' da je Pahorova izjava o 'duhovnoj renesansi' Slovenaca u tom pogledu 'naivna i opasna utvara'.

To je 'opasna' ideja jer se njome navodno u ime visokih  ideala zanemaruje činjenica da je takozvana pomirba dijelu desnice samo instrument za postizanje njenih političkih ciljeva, navodi list.

Pahor i Cerar morali bi bez oklijevanja postaviti granicu između pijeteta prema mrtvima i igrama desnice čiji je cilj  revizija povijesti, "sa svim financijskim posljedicama koje bi onda uslijedile za državu", piše u zaključku komentara ljubljanski 'Dnevnik'.