Eurostatova istraživanja: Po kupovnoj moći čak Rumunji sustižu Hrvate

Rumunji su na korak da po kupovnoj moći dostignu hrvatske građane, čija je stvarna individualna potrošnja još uvijek 39 posto niža od prosječne potrošnje u zemljama članicama EU. Rumunji su lošiji od Hrvata samo za dva postotna poena (godinu prije za pet), dok smo mi u godinu dana napravili tek mali pomak prema naprijed, za svega jedan postotni poen.

Eurostat je jučer objavio podatke o paritetu kupovne moći u 2013. i to na temelju novog pokazatelja koji su nazvali Actual individual Consumption (AIC). AIC pokazuje stvarnu potrošnju koju konzumiraju građani neke zemlje, bez obzira na to jesu li dobra i usluge koji su im na raspolaganju platili kućanstva, vlade ili neprofitne organizacije. Paritet kupovne moći dodatno eliminira razliku u cijenama i tečaju u pojedinim zemljama pa jedan PPS osigurava istu vrijednost roba i usluga u pojedinim zemljama.

Usporedba pokazuje da se u Njemačkoj ili Austriji živi dva puta bolje nego u Hrvatskoj ili Mađarskoj, a tri i pol puta bolje nego u BiH. Stvarna potrošnja po stanovniku unutar EU varira između najnižih 49 posto prosjeka EU u Bugarskoj do najviših 136% u Luksemburgu. Hrvatska je dostigla samo 61 posto europskog prosjeka, Slovačka 74 posto, Poljska 75 posto, Mađarska 62 posto, Slovenija se lagano spustila na 76 posto.

Od ostalih republika bivše SFRJ, Crna Gora dogurala je do polovice prosjeka EU, Srbija do 46 posto, Makedonija do 40 posto, a Bosna i Hercegovina do 37 posto. Kupovnu moć visokih skandinavskih plaća, koje su tri do četiri puta više nego kod nas, istope veliki porezi i skupoća pa je kupovna moć u Švedskoj svega 15 posto iznad europskog prosjeka, oko kojega se na primjer kreću Italija i Irska. U posljednje tri godine najveći pad standarda pogodio je Italiju, Grčku i Cipar, a najveći rast imaju baltičke zemlje i Rumunjska.