STATISTIKA

Eurostat: Proizvođačke cijene u EU i Hrvatskoj u siječnju blago porasle

Autor

mš/h

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u Europskoj uniji (EU) i eurozoni u siječnju 2018. godine na mjesečnoj su razini blago porasle, dok je na godišnjoj razini njihov rast dodatno usporio, a slična kretanja bilježi i Hrvatska, pokazale su procjene Eurostata.

05.03.2018. u 07:14
Ispiši članak

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u EU-u u cjelini u ovogodišnjem su siječnju uvećane 0,4 posto u usporedbi s mjesecom ranije, kad su porasle blagih 0,1 posto, pokazalo je u petak objavljeno izvješće Eurostata.

I u 19-članoj eurozoni rast proizvođačkih cijena iznosio je 0,4 posto, nakon revidiranog, također 0,1-postotnog rasta u mjesecu ranije. Prva procjena pokazivala je rast od 0,2 posto u prošlogodišnjem prosincu, napominju u izvješću.

Rast cijena na mjesečnoj razini u EU pripisuje se poskupljenju energenata, za 1,0 posto, rastu cijena intermedijarnih roba, za 0,7 posto, kapitalnih roba za 0,4 i trajnih potrošačkih roba, za 0,3 posto. Pad cijena zabilježen je samo u kategoriji netrajnih potrošačkih roba, za blagih 0,1 posto.

U eurozoni su cijene porasle u svim promatranim kategorijama, izuzev one netrajnih potrošačkih roba, gdje su skliznule također za 0,1 posto. Intermedijarni proizvodi su poskupili 0,6 posto, kapitalna i trajna potrošačka dobra za po 0,4 posto a energenti, za 0,3 posto.

Ako se isključe energenti, proizvođačke su cijene ukupne industrije na mjesečnoj razini u EU-u uvećane 0,4 posto, a u eurozoni za 0,5 posto.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda uvećane za 0,1 posto u odnosu na prosinac lani, kad su pak skliznule blagih 0,1 posto prema mjesecu ranije.

Najizrazitiji rast cijena zabilježen je u Estoniji, od 2,9 posto, Portugalu od 1,5 posto, Rumunjskoj od 1,3 posto, te Danskoj, Latviji i Slovačkoj, za po 1,1 posto.

Pad cijena, s druge strane, imala je samo Irska, s 0,4 posto nižim cijenama na mjesečnoj razini.

Rast cijena dodatno usporio na godišnjoj razini

Rast proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda u EU u siječnju 2018. godine na godišnjoj je razini dodatno usporio, na 1,9 posto, s revidiranih 2,5 posto u prethodnom mjesecu. Prva procjena za prosinac pokazivala je 2,4-postotni rast, napominje se u Eurostatovu izvješću.

I u eurozoni je rast cijena na godišnjoj razini posustao, skliznuvši na 1,5 posto, s 2,2 posto u prethodnom mjesecu.

Rast proizvođačkih cijena na razini EU-a i eurozone zabilježen je u svim promatranim kategorijama proizvoda. U EU-u cijene intermedijarnih proizvoda porasle su tri posto, energenata za 1,9 posto, netrajnih potrošačkih roba za 1,6 posto, trajnih potrošačkih roba za 1,2 posto, a kapitalnih roba za 1,1 posto.

U eurozoni su intermedijarni proizvodi poskupili 2,8 posto, kapitalna, trajna i netrajna potrošačka dobra za po 1,1 posto, a energenti za 0,5 posto.

Proizvođačke cijene ukupne industrije, bez energetskog sektora, u EU-u su porasle 2,0 posto, a u eurozoni za 1,9 posto.

U Hrvatskoj su proizvođačke cijene industrijskih proizvoda u siječnju 2018. porasle za 1,5 posto, nakon 2,1-postotnog rasta u prosincu lani.

Proizvođačke cijene industrijskih proizvoda najviše su porasle u Bugarskoj, za 5,6 posto, u Velikoj Britaniji za 4,1 posto, Belgiji za 3,8 posto, Latviji za 3,6 posto i Mađarskoj, za 3,5 posto.

Daleko najveći pad cijena zabilježen je u Luksemburgu, za 3,7 posto, a slijedi još samo Cipar, s 0,4 posto nižim cijenama na godišnjoj razini.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.