Eurostat pokazao kako smo najsigurnija država u EU, ali lošeg zdravlja, niskog standarda

Iako se sedam godina od ulaska Hrvatske u Europsku uniju nisu ostvarila nadanja prosječnih hrvatskih građana o boljem životu čim kročimo u EU, što su lakonski pa i manipulativno uoči referenduma o pristupanju Uniji izjavljivali političari, nespremni ovu državu učiniti boljom, podaci Eurostata pokazuju da unatoč nizu razloga za nezadovoljstvo stanjem u zemlji u usporedbi s prosjekom EU imamo i neke prednosti, navodi dnevnik.

U globaliziranom svijetu obilježenom raznim nesigurnostima Hrvatska je jedna od najsigurnijih zemalja i ima najniži udio ljudi (2,6 posto) koji su žrtve kriminala, nasilja i vandalizma. Također, prema podacima Eurostata objavljenim u povodu hrvatskog predsjedanja Vijećem EU, imamo najmanji udio učenika (3,3 posto) koji napuštaju rano školovanje, a ubrajamo se i među najljepše zemlje jer je jadranska Hrvatska treća najpopularnija turistička destinacija među regijama u EU.

Podaci govore sami za sebe i kad je riječ o prednostima Hrvatske to je svakako sigurnost naše zemlje jer se ubrajamo u najsigurnije zemlje unatoč napisima u medijima o izoliranim slučajevima nasilja, a to su potvrdila i naša istraživanja.

"Naši se građani osjećaju i objektivno i subjektivno sigurno u svom stanu, na ulici, u javnom prijevozu. Prednost je života u Hrvatskoj i još uvijek ležeran mediteranski način života, čvrste obiteljske veze i druženja s prijateljima. A jesmo i turistička sila i lijepa zemlja", kaže o prednostima Hrvatske i života u njoj Ljiljana Kaliterna Lipovčan s Instituta Ivo Pilar koja se bavi kvalitetom života i srećom.

Mladi u Hrvatskoj roditeljski dom napuštaju u prosjeku s 31,8 godina, kasnije nego u bilo kojoj državi EU, što je posljedica i lošeg financijskog stanja i nepostojanja povoljne stambene politike za mlade, ali i još uvijek tradicionalnog načina života u kojem se djeci ne žuri otići iz roditeljskog doma.

Hrvatska koja se ubraja u najmanje zemlje u EU s 4,1 milijuna stanovnika prema Eurostatu, premda smo sad pali na četiri milijuna ljudi, čini tek 0,8 posto stanovništva velike Europske unije, koja broji oko 513 milijuna ljudi. Nažalost, od niza parametara po kojima se vidi gdje stojimo u odnosu na prosjek EU, ispod prosjeka smo po ekonomskim pokazateljima, donosi Večernji list.