U Europskom parlamentu raspravom o održivosti obilježeno 150 godina hvarskog turizma

Europarlamentarac Davor Škrlec je u raspravi istaknuo da bi provedba koncepta održivog turizma omogućila građanima Hvara da tijekom sezone žive dostojan život, a da infrastruktura koja postoji može biti uravnotežena i iskorištena ne samo za potrebe sezone.

Raspravu "150 godina organiziranog turizma - nulta točka održivog razvoja Grada Hvara“ i predstavljanje Grada Hvara u Europskom parlamentu u Bruxellesu organizirali su hrvatski europarlamentarac iz redova Zelenih Davor Škrlec i Grad Hvar.

"Naši otoci pokazali su se među najnaprednijima zbog toga što su prepoznali prilike koje im pružaju javne politike Europske unije, a to je kako na pametan način iskoristiti fondove EU-a za razvoj održivog turizma i vlastitih energetskih potencijala", istaknuo je u raspravi Škrlec, član međuskupine Europskog parlamenta za mora, rijeke, otoke i priobalna područja.

Dodao je kako veća upotreba obnovljivih izvora energije vodi zelenoj energetskoj tranziciji koja potiče inovacije i može stvoriti nova radna mjesta u budućnosti.

Tonči Glavina, državni tajnik Ministarstva turizma, poručio je da turistička ponuda ne treba biti fokusirana samo na ljetne mjesece te kako primjer Hvara pokazuje da se taj potencijal može iskoristiti za čitavu godinu. 

"Održivi turizam i općenito održivost u bilo kojem segmentu poslovanja u današnjem svijetu su nužnost, ali i formula uspjeha", naglasio je Glavina.

"Naša budućnost leži u turizmu koji će na ispravan i održiv način iskoristiti resurse koji su nam podareni, a trenutno su zanemareni ili stoje neiskorišteni", kazao je hvarski gradonačelnik Rikardo Novak.

Novak je naglasio kako grad Hvar trenutno pregovara s HEP-om oko projekta izgradnje sunčane elektrane, u što bi se moglo uključiti i građane. "Smatram jako bitnim da uključimo građane i na taj način propagiramo gospodarsku učinkovitost, društvenu odgovornost te zaštitu okoliša", dodao je hvarski gradonačelnik.

U raspravi se podsjetilo kako se tijekom ljetnih mjeseci hrvatski turizam općenito suočava s nizom infrastrukturnih problema, poput prenapučenosti i gospodarenje otpadom, a posebno zbrinjavanja plastike.

Škrlec je upozorio na rezultate istraživanja organizacije Greenpeace koje je na uzorku iz Jadranskog mora pokazalo kako i u hrvatskoj morskoj soli, kao redovitom proizvodu koji konzumiramo, postoji udio mikroplastike.

Prometna i međuotočna nepovezanost i dalje su ključni problemi hrvatskih otoka.

Aurelio Cecilio, iz odjela regionalnog i urbanog razvoja pri Europskoj komisiji, naglasio je kako povezanost danas ne znači samo povezanost u fizičkom smislu te kako ne treba zanemariti važnost digitalne povezanosti.

Hrvatskoj je na raspolaganju 80 milijuna eura iz EU fondova za povezivanje otoka, a u 2016. godini u otoke uloženo 1,7 milijardi kuna, od čega 1,28 milijarda bespovratnih sredstava – najviše u prometnu povezanost, komunalnu infrastrukturu i gospodarstvo.

U hrvatskom se saboru trenutno u proceduri nalazi novi Zakon o otocima. Zakon ima ima za cilj usklađivanja politike otočnog razvoja s nacionalnim i europskim politikama i zakonodavstvom.

Tajana Huzak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja i fondova EU, rekla je kako će taj zakon omogućiti ciljano upravljanje otočnom politikom i održivim razvojem. Istaknula je podizanje kvalitete i uvjeta života na otocima, uz dostupnost usluga prilagođenih današnjem vremenu i potrebama stanovništva. 

Ministrica regionalnog razvoja i fondova EU Gabrijela Žalac rekla je koncem listopada kako već od 2020. godine očekuje pokretanje novih projekata za tzv. pametne otoke te je kao primjer navela izgradnju električnog trajekta, desalinizaciju vode, omogućavanje energetske neovisnosti otoka te smještanje otpada u kružno gospodarstvo.

U ponedjeljak je u predstavništvu Hrvatske gospodarske komore u Bruxellesu, uz degustaciju lokalnih proizvoda, organizirano predstavljanje kulturne i sportske turističke ponude Grada Hvara putničkim i turističkim agencijama koje djeluju na području Beneluxa.