Europski sindikati traže obvezujući okvir za dostojan minimalan dohodak u EU

EGSO smatra da je obvezujući okvir EU-a u vidu direktive potreban kako bi se pokušao uistinu riješiti ozbiljan i dugotrajan problem siromaštva u Europi te Uniji vratila vjerodostojnost s obzirom na to da EU nije ni približno ispunio svoje obveze usmjerene na smanjenje broja europskih građana kojima prijeti siromaštvo za 20 milijuna, priopćio je EGSO.

Razlike u propisanim plaćama unutar EU-a su velike. Prema podacima Eurostata minimalna plaća u Bugarskoj iznosi 286 eura, dok je u Luksemburgu 2071 euro. Postojeći je instrument za suzbijanje siromaštva otvorena metoda koordinacije koja nije ispunila očekivanja.

U mišljenju EGSO-a navodi se da njome nije osiguran primjereni minimalni dohodak u svim zemljama EU-a, što je uzrokovalo daljnje produbljivanje razlika unutar i između država članica te uvelike naškodilo vjerodostojnosti EU-a.

"Uvođenje obvezujućeg europskog okvira za dostojan minimalni dohodak u Europi, koji bi omogućio generaliziranje, podupiranje i dostojno (odgovarajuće) određivanje sustava minimalnog dohotka u državama članicama, bilo bi stoga prvi europski važan odgovor na ozbiljan i postojan problem siromaštva u Europi", stoji u mišljenju pod nazivom "Za europsku okvirnu direktivu o minimalnom dohotku", koje je sastavio član Skupine radnika i bivši predsjednik EGSO-a Georges Dassis, a usvojeno je na plenarnom zasjedanju Odbora prošlog tjedna sa 158 glasova za, 81 protiv i 12 suzdržanih.

EGSO je 2013. usvojio mišljenje o istoj temi u kojem je tražio od Komisije da "preispita mogućnosti financiranja europskog minimalnog dohotka, uz naglasak na uspostavi odgovarajućeg europskog fonda u tu svrhu", no tada je Komisija prijedlog ocijenila preuranjenim, stoji u u priopćenju EGSO-a.

Ovim mišljenjem EGSO predlaže Europskoj komisiji da, u vidu direktive, uvede obvezni europski okvir za primjereni minimalni dohodak.

"To bi se moglo uvesti u obliku direktive kojom bi se odredio referentni okvir za utvrđivanje primjerenog minimalnog dohotka, prilagođenog životnom standardu i načinu života u svakoj zemlji i kojim bi se uzeli u obzir elementi društvene preraspodjele, oporezivanja i životnog standarda ovisno o referentnom proračunu, čija bi se metodologija utvrdila na europskoj razini", stoji u mišljenju EGSO-a.

Izvjestitelj Dassis je rekao da se Komisija "ne smije skrivati iza načela supsidijarnosti, na koje se u ovom slučaju nepravilno poziva, te na temelju toga odlučiti da ne može poduzeti ništa u vezi s tako važnim problemom koji se odražava na dostojanstvo i ljudska prava“.

EGSO je savjetodavno tijelo EU-a, koje sebe opisuje kao "most“ između civilnog društva i institucija Europske unije, ima 350 članova iz svih država članica, a Hrvatska ima 9 članova EGSO-a. Članovi, koje predlažu vlade država članica, a potvrđuje ih Vijeće EU-a uzimajući u obzir mišljenje Komisije, na mandat od pet godina, djeluju u tri skupine koje predstavljaju poslodavce, radnike i razne interese(poljoprivrednici, slobodne profesije, potrošači, organizacije za zaštitu okoliša, mali poduzetnici itd. ).

Skupina poslodavaca je glasala protiv mišljenja te je podnijela svoje protumišljenje u kojemu se navodi da bi se načelo supsidijarnosti trebalo poštivati te da ne postoji pravni temelj za takvu mjeru u ugovorima o Europskoj uniji.  Protiv protumišljenja glasala su 142 člana, dok su ga 92 člana podržala, a 8 ih je bilo suzdržano.

"Razmatranje minimalnog dohotka na nacionalnoj razini nije samo primjerena već i učinkovitija mjera jer će sustavi minimalnog dohotka biti prilagođeni posebnostima svake države članice”, rekao je Jacek Krawczyk, predsjednik Skupine poslodavaca.

Europski parlament, Vijeće i Komisija su, prema Ugovorima EU-a obvezni zatražiti savjet EGSO-a kada donose zakone za određena područja, a EGSO također donosi mišljenja na svoju inicijativu i predaje ih institucijama EU-a na razmatranje.

Uz te dvije vrste mišljenja, EGSO, na zahtjev institucija EU-a donosi tzv. istraživačka mišljenja, koja se tiču dugoročnih planova u određenom području. EGSO imenuje izvjestitelja i stručnu skupinu za izradu prijedloga, kojeg skupina usvaja konsenzusom, a potom se o prihvaćanju mišljenja glasa na plenarnoj sjednici EGSO-a, koja se sastaje devet puta godišnje.