Europski parlament uvjerljivom većinom usvojio rezoluciju o Šešelju

U ime kluba hrvatski europarlamentarci sudjelovali su u izradi rezolucije "Srbija: slučaj osuđenog ratnog zločinca Šešelja" i raspravi koja je danas prihvaćena uvjerljivom većinom glasova na plenarnoj sjednici Europskog parlamenta u Strasbourgu.

Od hrvatskih zastupnika, u raspravi su sudjelovali Andrej Plenković, Ruža Tomašić, Davor Škrlec, Jozo Radoš, Ivan Jakovčić i Tonino Picula, koji su osudili Šešeljevu retoriku.

Ruža Tomašić rekla je da u potpunosti podržava rezoluciju i njezin kritičan pristup.

"Ne samo prema Šešelju, nego i onima koji mu svakodnevno omogućavaju da nastavi sa širenjem mržnje povijesnim revizionizmom i propagiranjem velikosrpskog ekspanzionizma".

Dodala je da ništa od njegovog cirkusa ne bi došlo do izražaja da se se srpske vlasti odmah ogradile i osudile bolesne izjave i ponašanje Šešelja.

"Meni je jasno da su oni nekada bili kolege i najbliži suradnici, ali kao današnji lideri Srbije upravo bi njima trebalo biti u interesu zatavranje ratnog i otvaranje novog europskog poglavlja", rekla je Tomašić.

Dodala je kako joj je iznenađujuće i razočaravajuće nevjerojatna neučinkovitost i pristranost Haaškog tribunala koji nije ispunio svoju povijesnu zadaću, negoda je samo unio dodatan nemir u prostor država bivše države. 

Govorom se obratio i zastupnik ORaH-a Davor Škrlec.

„Svjestan rizika, Međunarodni sud u Haagu, neodgovorno je otvorio prostor za potencijalnu destabilizaciju regije, što dodatno narušava vjerodostojnost i povjerenje građana ukazano međunarodnoj instituciji“, smatra Škrlec.

Dodao je da ratni zločinac Vojislav Šešelj svojim govorom mržnje i uvredljivim izjavama dovodi u opasnost dosadašnji napredak u odnosima zemalja regije. Srbija mora izraziti jasan osuđujući stav svakog oblika govora mržnje.

„Očekujem od institucija Srbije da pokažu odgovorno ponašanje države koja je kandidat za članstvo u Europskoj uniji i poštivanje temeljnih načela Europske unije. Zaštita prava manjina i općenito ljudskih prava te poštivanje različitosti i promicanje dobrih odnosa u regiji, nužni su preduvjeti suradnje. Snažno podržavam političke stranke, i organizacije civilnog društva u Srbiji čije je djelovanje usmjereno na trajni mir u regiji i konstruktivnu suradnju“, napomenuo je Škrlec u svom govoru.

Zaključio je kako je Rezolucija Europskog parlamenta "Srbija: slučaj osuđenog ratnog zločinca Šešelja" poticaj Srbiji za jasnu predanost svojoj europskoj budućnosti i demokratskim načelima. 

Plenković: Ne trebamo šutjeti jer su početkom 90-tih mnogi šutjeli

Zastupnik u Europskom parlamentu Andrej Plenković istaknuo je u četvrtak u Strasbourgu da bi bilo neodgovorno ignorirati ponašanje optuženika za ratne zločine Vojislava Šešelja, čije je djelovanje dobilo snažnu osudu u rezoluciji Eurlopskog parlamenta.

Plenković je na pitanje novinara komentirao stajališe pojedinih zastupnika, koji su se izjasnili protiv izglasavanja rezolucije o Šešelju, prenosi Hina.

"Oni kolege koji su to u raspravi spomenuli, po meni zagovaraju aktualnu poziciju srbijanskih vlasti, koja ima taktiku ignoriranja i šutnje na Šešeljevo ponašanje. Mi smatramo da to nije odgovorno jer su i početkom 90-tih mnogi šutjeli kada je došlo do agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu. Ovakim govorima treba na samom startu jasno reći ne", rekao je Plenković.

On je i u raspravi na plenarnoj sjednici pozvao srbijanskog predsjednika i premijera Tomislava Nikolića i Aleksandra Vučića da reagiraju na Šešeljev govor mržnje.

Drugi zastupnici o Šešelju

Neki zastupnici, poput Francuskinje Marie-Christine Vergiat iz stranke Lijeva fronta, rekli su da se ovakvim rezolucijama Šešelju radi samo publicitet, uz poziv Europskom parlamentu da ubuduće pozornije bira hitne rezolucije.

Još nekoliko zastupnika, među njima Eduard Kukan, slovački demokršćanin i vođa parlamentarnog izaslanstva za odnose sa Srbijom te slovenski liberal Ivo Vajgl, osudili su Šešeljevo ponašanje, ali su istaknuli da su protiv rezolucije jer Šešelju ne treba davati publicitet, prenosi Hina.

Jedini koji je stao uz Šešelja bio je zastupnik grčke neonacističke stranke Zlatna zora Georgios Epitideios, koji je haškog optuženika oslovljavao dr. Šešelj i nazvao ga političkim zatvorenikom.

"Njemu se sudi ne zato što je nešto učinio, nego što je nešto rekao", rekao je Epitideios, kazavši da i u Grčkoj vlast zatvora njegove kolege, grčke nacionaliste jer "kad im ponestane argumenata onda zatvaraju svoje političke protivnike".

Pisanim priopćenjem nakon rasprave, slovenska socijaldemokratska zastupnica Tanja Fajon izrazila je neslaganje s prihvaćanjem ovakve rezolucije.

"Duboko sam uvjerena da s obzirom na trenutačnu situaciju ova rezolucija predstavlja dolijevanje ulja na vatru što u ovom trenutku ne bi smjelo biti ni u čijem interesu. Ovom rezolucijom, koju neću potpisati, naime odgovaramo na Šešeljeve provokacije i nudimo mu medijsku pažnju, upravo suprotno od onoga kako bismo morali reagirati", kaže Fajon, dodajući da nisu primjerene ni kritike Haaškog suda.

Parlamentarni izvjestitelj za Srbiju, njemački demokršćanin David McAllister rekao je novinarima da je glavna poruka izglasane rezolucije reći da govoru mržnje nema mjesta u Europi 21. stoljeća.

"Imamo dvije glavne poruke, jedna je snažna osuda Šešeljeve retorike i uvredljiva govora mržnje, koji ne bi smio imati mjesta u Europi 21. stoljeća. Druga je da želimo potaknuti sve u Srbiji, vladu, opoziciju, političke stranke, NVO-e u njihovoj borbi protiv govora mržnje. Srbija želi postati članicom EU-a i mi trebamo podržati naše partnere u Srbiji u njihovim naporima na približavanju te zemlje EU-u", rekao je McAllister.

Tekst rezolucije

Tekst "Rezolucije Europskog parlamenta o Srbiji: slučaj optuženog ratnog zločinca Šešelja" prenosimo u cijelosti.

Europski parlament,

–   uzimajući u obzir svoje prethodne rezolucije o Srbiji,

–   uzimajući u obzir Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju između Europskih zajednica i njihovih država članica i Republike Srbije koji je stupio na snagu 1. rujna 2013.,

–   uzimajući u obzir izvješće Komisije o napretku Srbije za 2014. od 8. listopada 2014. godine (SWD(2014)0302),

–   uzimajući u obzir Statut Međunarodnog suda za kazneni progon osoba odgovornih za teška kršenja međunarodnog humanitarnog prava počinjena na teritoriju bivše Jugoslavije od 1991. godine (dalje u tekstu: MKSJ),

–   uzimajući u obzir članak 65. Pravilnika o postupku i dokazima MKSJ-a,

–   uzimajući u obzir članak 135. stavak 5. i članak 123. stavak 4. Poslovnika,

A. budući da je Vojislav Šešelj, predsjednik Srpske radikalne stranke, pred MKSJ-om optužen za progone na političkoj, rasnoj ili vjerskoj osnovi, deportaciju, nečovječno postupanje (prisilno premještanje) (zločine protiv čovječnosti) te za ubojstvo, mučenje, okrutno postupanje, bezobzirno razaranje selâ ili pustošenje koje nije opravdano vojnom nuždom, uništavanje ili hotimično nanošenje štete ustanovama namijenjenim religiji ili obrazovanju, pljačku javne ili privatne imovine (kršenje zakona i običaja ratovanja) u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i dijelovima Vojvodine (Srbija), počinjene između 1991. i 1993. godine;

B.  budući da su 1993. godine Ujedinjeni narodi osnovali MKSJ kako bi procesuirao ratne zločine počinjene 1990-ih godina, čime su postavljeni temelji za rješavanje sukoba i razvoj u regiji po okončanju sukoba;

C. budući da je 6. studenog 2014., nakon više od 11 godina pritvora i dok sudski postupak još uvijek traje, Raspravno vijeće MKSJ-a izdalo nalog proprio motu o privremenom puštanju Šešelja na slobodu zbog pogoršanja njegovog zdravstvenog stanja, a pod sljedećim uvjetima: (i) da Šešelj ne utječe na svjedoke i žrtve; i (ii) da se pojavi pred Vijećem čim ono to naloži; budući da je Šešelj od početka suđenja imao neprijateljski stav prema MKSJ-u, što je pokazao uzastopnim prekidima, ometanjima i dezavuiranjima tijekom postupka te da je tri puta osuđen za nepoštovanje Suda zbog zastrašivanja svjedoka;

D. budući da je Šešelj od povratka u Srbiju u Beogradu održao nekoliko javnih govora u kojima je naglasio da se neće dobrovoljno vratiti na MKSJ kad ovaj od njega to zatraži, čime je najavio namjeru da prekrši jedan od dva uvjeta pod kojima je pušten;

E.  budući da je Šešelj u svojim javnim izjavama više puta pozvao na stvaranje „Velike Srbije” čime je javno iznio pretenzije na susjedne zemlje, između ostalog i na državu članicu Europske unije – Hrvatsku, i poticao mržnju protiv nesrpskog stanovništva; budući da je u izjavi za medije čestitao „srpskim četnicima na ‘oslobođenju’ Vukovara” prigodom 23. komemoracije pada toga hrvatskog grada u ruke srpskih paravojnih snaga i Jugoslavenske armije 1991. i zvjerstava koja su uslijedila, čime je prekršio uvjet da ne utječe na žrtve; budući da se srpska mirovna grupa „Žene u crnom” okupila u Beogradu kako bi se prisjetila žrtava opsade u performansu pod naslovom „Nikada nećemo zaboraviti zločine u Vukovaru”;

1.  snažno osuđuje Šešeljevo huškanje na rat, poticanje na mržnju i teritorijalne pretenzije te njegove pokušaje skretanja Srbije s europskog puta; izražava žaljenje zbog njegovih provokativnih javnih postupaka i ratne retorike od privremenog puštanja na slobodu, čime su ponovno otvorene psihološke rane žrtava rata i zvjerstava s početka 1990-ih godina; naglašava da bi Šešeljeve nedavne izjave mogle dovesti u pitanje ostvareni napredak u regionalnoj suradnji i pomirenju i potkopati napore ostvarene proteklih godina;

2.  podsjeća srpske vlasti na njihove obveze u okviru suradnje s MKSJ-om i obveze Srbije kao zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji; sa zabrinutošću primjećuje da izostanak odgovarajuće političke reakcije i pravnog odgovora srpskih vlasti na Šešeljevo ponašanje potkopava povjerenje žrtava u sudski postupak; potiče srpske vlasti i demokratske stranke da osude sve javne manifestacije govora mržnje ili ratne retorike i da potiču zaštitu manjina i kulturnih prava; traži od srpskih vlasti da istraže je li Šešelj prekršio srpske zakone i da učvrste i u potpunosti primijene zakonodavstvo kojim se govor mržnje, diskriminacija i poticanje na nasilje stavljaju izvan zakona; podržava sve političke stranke, nevladine organizacije i pojedince u Srbiji koji se bore protiv govora mržnje;

3.  poziva MKSJ i njegov Ured tužitelja da preispitaju postojanje uvjeta za privremeno puštanje na slobodu u novim okolnostima; napominje da različita mjerila za praksu Tribunala u pogledu privremenog puštanja na slobodu neće doprinijeti ostvarenju ciljeva MKSJ-a; potiče MKSJ da poduzme odlučne korake da obnovi povjerenje u MKSJ oslabljeno Šešeljevim strašnim i nedopustivim javnim izjavama, što podrazumijeva i poduzimanje mjera da ubrza okončanje svih prvostupanjskih i žalbenih postupaka koji se pred njim vode; podsjeća da je privođenje počiniteljâ ratnih zločina pravdi nužan uvjet za istinski i trajni proces pomirenja;

4.  nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću, Komisiji, vladama i parlamentima država članica, potpredsjednici Komisije / Visokoj predstavnici Unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku, predsjedniku, vladi i Narodnoj skupštini Srbije, Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda i predsjedniku MKSJ-a.