TIJESNOM VEĆINOM

Europski parlament usvojio izvješće kojim traži zaštitu ljudskih prava migranata na granicama

Autor

lš/h

Europski parlament tijesnom je većinom usvojio izvješće kojim traži bolju zaštitu ljudskih prava migranata na vanjskim granicama EU-a i formalizaciju sporazuma o vraćanju migranata  s trećim zemljama koji su, ocjenjuju zastupnici, doveli do toga da migranti ostaju blokirani u tim zemljama bez zaštite.

20.05.2021. u 16:12
Ispiši članak

Europski parlament usvojio je u srijedu na plenarnoj sjednici prijedlog rezolucije o boljoj zaštiti ljudskih prava migranata na vanjskim granicama EU-a s 358 glasova, dok je 309 zastupnika glasalo protiv, a njih 26 bilo je suzdržano.

Od 2016. godine između EU-a i nekih članica Unije s trećim zemljama sklopljen je niz neslužbenih sporazuma o jačanju graničnih kontrola sa ciljem sprečavanja kršenja ljudskih prava migranata i krijumčarenja ljudima, no, kako se navodi u izvješću, zabilježene su zabrinjavajuće prakse kršenja tih sporazuma zbog čega je potrebna formalizacija istih.

"Suradnja s trećim zemljama nema jasne kriterije vezano za ljudska prava, neformalna suradnja nije rješenje jer se odvija bez parlamentarnog i pravosudnog nadzora", rekla je izvjestiteljica Odbora za vanjske poslove Tineke Strik.

Ovakva praksa dovodi to toga da migranti i izbjeglice zaglave u zemljama u kojima nemaju nikakva prava ni zaštitu, istaknula se Strik, stoga Parlament traži da Komisija formalizira sporazume o suradnji s trećim zemljama, vezano za pitanja vraćanja i readmisije migranata, te da osigura transparentan i neovisan nadzor postupanja na granicama.

Povjerenik Europske komisije za susjedstvo i proširenje, Olivér Várhelyi, rekao je da su "migranti i izbjeglice među najranjivijim skupinama na svijetu" te da je cilj EU-a da se migracije odvijaju na siguran i zakonit način.

Parlament je od Komisije zatražio i da osigura veću transparentnost korištenja sredstava EU- a u financiranju suradnje s trećim zemljama.

"U izvješću tražimo da se europska sredstva koriste na zakonit način i u skladu s međunarodnim zakonom, moramo prestati financirati libijsku policiju i eksternalizirati zaštitu granica, trebamo prestati financirati mafiju", rekla je zastupnica Sira Rego iz kluba Ljevice u ime Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove.

Španjolski zastupnik Miguel Urban Cresco ispred Odbora za razvoj je istaknuo da "ako želimo zaštititi migrante postoji samo jedan put, a to je mijenjanje europskih politika". Isto je istaknuo i zastupnik Leopoldo Lopez Gil iz Europske pučke stranke rekavši da "previše ljudi pati zbog nedostatnih politika EU-a".

No bugarski zastupnik iz Kluba europskih konzervativaca i reformista, Angel Dzhambazki, usprotivio se izvješću rekavši da "Europa nije otok spasa", a mađarska nezavisna zastupnica Kinga Gal navela je da "ljude trebamo potaknuti da ostanu u svojoj domovini" te da "ne mogu migrirati čitavi naraštaji".

Njemački zastupnik Nicolaus Fest (Alternativa za Njemačku/ID) rekao je da "prisilno vraćanje na granicama nije neljudsko ponašanje".

Hrvatski zastupnik Karlo Ressler (HDZ/EPP) rekao je da "problem nastaje zbog nedostatka kapaciteta naših partnera prije svega u jugoistoku Europe, ali i pri zlouporabi sustava međunarodne zaštite koji je često povezan s krijumčarskim aktivnostima".

"Takve situacije vidljive su i u Hrvatskoj, zemlji koja je posebno izložena migracijskom pritisku. Potrebno nam je jačanje kapaciteta u jugoistoku Europe pri upravljanju migracijama jer je to važno i za ljudska prava, ali i za stabilnost jugoistoka Europe", rekao je Ressler.

Zastupnici su i na ovoj raspravi, kao i na raspravi o stradanjima migranata u Sredozemlju koja se održala ranije na plenarnoj sjednici, ponovno pozvali na hitnu dekriminalizaciju humanitarnog djelovanja nevladinih organizacija koje spašavaju migrante.

Također su ponovno prozvali Frontex zbog ilegalnih aktivnosti i kršenja ljudskih prava.

Njemački zastupnik Dietmar Koster (S&D) rekao je da "direktor (Frontexa), gosp. Leggeri, mora dati ostavku" a od Komisije zatražio "da uspostavi neovisan i transparentan mehanizam nadzora za Frontex".

Osvrnuvši se na izjave svojih kolega koji se protive usvajanju ovog izvješća poručila je da "smo mi svi djeca migranata".

Hrvatski zastupnici Valter Flego (IDS/Renew), Romana Jerković (SDP/S&D), Predrag Fred Matić (SDP/S&D), Tonino Picula (SDP/S&D) i Biljana Borzan (SDP/S&D), podržali su ovo izvješće, dok su Ruža Tomašić (HKS/ECR), Mislav Kolakušić (nezavisni), Karlo Ressler (HDZ/PPE), Tomislav Sokol (HDZ/PPE), Željana Zovko (HDZ/PPE) i Sunčana Glavak (HDZ/PPE) glasali protiv, a Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid/nezavisni) ostao je suzdržan.

Dio europarlamentaraca, pretežito lijevih stranaka i zelenih, a ranijim plenarnim sjednica je kritizirao odnos hrvatske policije prema migrantima koji iz Bosne i Hercegovine nastoje preko Hrvatske ući u Europsku uniju. Procjene govore da se u BiH nalazi između sedam i devet tisuća migranata. Oko dvije trećine boravi u prihvatnim centrima u Unsko-sanskoj županiji i u okolici Sarajeva, dok ostali borave napuštenim objektima, ali i u šumama u blizini granice s Hrvatskom. 

U raspravama u Europskom parlamentu i istupima u medijima neki eurozastupnici tvrdili su da hrvatska policija prema migrantima postupa kršeći njihova prava i kritizirali vraćanje migranata u BiH uz upotrebu sile, takozvane 'pushbackove'.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.