JEDNA MLADEŽ, JEDNA EUROPA

Europski parlament protiv neplaćenih stažiranja: 'Iskustvo ne plaća stanarinu!'

Autor

mp/h

Nezaposlenost je problem s kojim se suočava velik broj mladih u Europi, a zastupnici Europskog parlamenta složili su se da je jedno od rješenja  zabrana neplaćenog stažiranja.

17.02.2022. u 18:28
Ispiši članak

Eurozastupnici su u raspravi "Jedna mladež, jedna Europa" na ovotjednoj plenarnoj sjednici kao pitanje od posebne važnosti za budućnost mladih istaknuli neplaćeno stažiranje.

Po istraživanju Eurostata provedenom u prosincu 2021. broj nezaposlenih među mladima je 14,9 posto. Situaciju dodatno otežava što mladi tijekom neplaćenog stažiranja uvelike ovise o pomoći svojih roditelja pa je onima čiji roditelji to ne mogu priuštiti ulazak na tržište rada još nedostižniji.

Zastupnica Diana Riba I Giner iz kluba zastupnika S&D smatra da je  nezaposlenost velik problem u čijoj srži leži manjak socijalne mobilnosti i dugo školovanje nakon kojeg slijedi neplaćeno stažiranje.

"Iskustvo ne plaća stanarinu!" dodala je.

Nezavisna zastupnica Chiara Gemma je istaknula kako "više od polovice mladih nije plaćeno za stažiranje, a to znači da polovica ljudi koji ulaze na tržište rada za svoj rad ne dobiva  plaću".

"To je iskorištavanje i po tom pitanju moramo urediti odgovarajući zakonski okvir", zatražila je Gemma.

Europski parlament je na ovotjednoj plenarnoj sjednici usvojio i Rezoluciju o osnaživanju europske mladeži koja se posebno fokusira na probleme društvenog oporavka i postpandemijskog zaposlenja.

Uz zaposlenje, zastupnici su istaknuli važnost problema mentalnog zdravlja. Zbog pandemije problemi mentalnog zdravlja su u porastu pa je po Unicefovom izvješću iz listopada suicid drugi uzrok smrti među mladima.

"65 posto mladih ima rizik od depresije, a samoubojstvo je drugi uzrok smrti  mladih. Ovim pitanjem trebamo se boriti kroz zdravstveni sustav, ali i sustav obrazovanja", kazao je EPP-ov zastupnik Jaroslaw Duda.

Mnogi zastupnici složili su se kako je sada vrijeme da se posluša mlade i njihova mišljenja implementira u razvitak politika koje će im omogućiti bolju mogućnost. 

Istraživanja Eurobarometra pokazuju da 90 posto mladih za budućnost smatra ključnim i rješavanje problema klimatskih promjena.

"Više od 90 posto mladih želi da se bavimo klimatskim promjenama. Trebamo slušati što oni žele", kazala je pučanka Michaela Šojdrova (EPP).

Hrvatski europarlamentarac Predrag Fred Matić iskazao je nezadovoljstvo radom europskih institucija po pitanju rješavanja problema mladih.

"Europske institucije u prvih mjesec dana Europske godine mladih nisu odradile zapažene korake u području kreiranja i implementacije koje bi osigurale da ova godina ne bude puna obećanja i floskula koje će razočarati mlade." izjavio je.

Rješenje problema mladeži hrvatski zastupnik Karlo Ressler iz redova EPP-a vidi u digitalnoj transformaciji koja pruža nove prilike u obrazovanju, ali i stvaranju novih radnih mjesta.

"Inovacije i kreativnost mladih moraju doći u prvi plan, a to se može postići uklanjanjem administrativnih prepreka i otvaranjem prostora mladima da samostalno i spremno oblikuju svoju budućnost.", dodao je.

Mnogi zastupnici iskoristili su ovu priliku da podsjete na  važnost digitalne platforme Konferencije o budućnosti Europe putem koje se građani mogu informirati i uključiti u rasprave o politikama Europske unije. Također, zastupnici kluba Renew Europe pozvali su  na stvaranje slične platforme koja će se baviti isključivo problemima mladih.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.