Europski parlament potiče na učenje o funkcioniranju EU u školama

Ispitivanje Eurobarometra iz 2014. pokazalo je, naime, da 44 posto građana EU-a smatra da ne razumiju dovoljno način na koji EU funkcionira, a 52 posto smatra da njihov glas u EU-u nije važan. Uz to, samo 42,61 posto europskih građana, i samo 27,8 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine, glasovalo je na zadnjim izborima za Europski parlament. Zastupnici smatraju da bi nedovoljno poznavanje EU-a moglo pridonijeti percepciji demokratskog deficita Unije i jačanju euroskepticizima.

Kako bi se smanjio rastući jaz između europskih građana i europskih institucija, neobvezujuća rezolucija, koju je pripremio rumunjski socijalistički zastupnik Damian Draghici (S&D), ističe važnost europske dimenzije u obrazovanju.

Europska dimenzija obrazovanja

Europska dimenzija u obrazovanju trebala bi omogućiti ne samo stjecanje znanja o EU-u i razvoj osjećaja pripadnosti te građanskih vještina, nego i potaknuti na kritičko promišljanje o EU-u kroz učenje o temeljnim vrijednostima EU-a, utemeljenim na vladavini prava i ljudskim pravima, o upravljanju EU-om i procesu donošenja odluka, ističu zastupnici.

Zastupnici potiču, primjerice, korištenje igara uloga u okviru Europskog parlamenta mladih kako bi se djeci, učenicima i studentima pomoglo da shvate europske procedure i kako bi se povećala njihova svijest o europskim pitanjima.

Preporučuju da bi EU trebao biti vidljiviji i integriraniji u nastavnim materijalima i izvannastavnim aktivnostima.

Aktivne i participativne metode podučavanja trebale bi biti prilagođene dobi, razini, potrebama i interesima učenika, koristeći sve mogućnosti koje nude informacijske i komunikacijske tehnologije i mediji, uključujući društvene medije.

Nastavnicima bi trebala biti pružena odgovarajuća potpora i osigurana sredstva kako bi mogli uključiti europsku dimenziju u podučavanje.

Potrebno je također promicati višejezične i interkulturalne kompetencije nastavnika, kao i njihovu mobilnost, učenje od kolega i razmjenu najboljih praksi, primjerice organiziranjem seminara na europskoj razini.

Trebalo bi osigurati i posebne specijalističke programe na sveučilištima o toj tematici.

Naglašavajući važnost i potencijal europskog pristupa podučavanju povijesti, zastupnici pozivaju Komisiju i države članice da podrže povijesna društva i centre za povijesna istraživanja, kako bi se istaknula važnost njihova znanstvenog doprinosa i uloga u obrazovanju.

Pozivaju i na jačanje građanskog obrazovanja kako bi se omogućio razvoj učenika u aktivne i odgovorne građane.

Uloga Europske unije

Kad je riječ o ulozi Europske unije, zastupnici pozivaju Europsku komisiju da nastavi podržavati razvoj i promicati europsku dimenziju u obrazovanju kao i mobilnost nastavnika.

Pozivaju na aktivno širenje informacija, uključujući informacija o mogućnostima za financiranje te studije i izvješća, ključnim dionicima i građanima.

Traže također donošenje zajedničkog okvira i pripremu smjernica s konkretnim primjerima o učenju o EU-u, poštujući pritom nadležnost država članica na području obrazovanja.

Potiču se i daljnja istraživanja kako bi se utvrdilo kako europske škole podučavaju o EU-u i kako je Unija zastupljena u programima i ispitima.

Komisija bi trebala poticati mreže koje promiču učenje o EU-u na nacionalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, kao i razmjene najboljih praksi između tih mreža na europskoj razini.

Potrebno je isto tako osigurati veću i primjerenu financijsku potporu programima Erasmus+, Europa za građane i Kreativna Europa, koji imaju važnu ulogu u jačanju europskog građanstva, te pozorno pratiti utjecaj svih europskih programa na razvoj europskog građanstva i građanske participacije.

Ističe se i uloga europskih ureda za informiranje u jačanju odnosa s europskim institucijama i organizacijama mladih i medijima, kako bi ih se međusobno približilo i osiguralo da mladi razumiju ulogu koju europske institucije imaju u njihovim svakodnevnim životima.

Uloga država članica

Države članice pozivaju se da podrže, revidiraju i ažuriraju svoje obrazovne sustave i sve dijelove kurikuluma povezane s EU-om na svim razinama obrazovanja, uključujući strukovno obrazovanje i osposobljavanje, u cilju jačanja europske dimenzije i u uskoj suradnji sa svim relevantnim dionicima, a isto se preporuča i regionalnim i lokalnim vlastima.

Članice trebaju podržati sve mogućnosti za širenje informacija o EU-u među učenicima i nastavnicima kroz formalno i neformalno obrazovanje.

Poziva ih se da nastave promicati interkulturno, nediskriminatorno i inkluzivno obrazovanje i građanske vrijednosti u školama i sveučilišnim programima.

Poziva ih se i da povećaju ulaganje u kvalitetno obrazovanje, između ostalog i većim partnerstvom s privatnim sektorom, te da potiču jednake mogućnosti za sve.

Zastupnici ističu i važnost uključivanja migranata, izbjeglica i vjerskih zajednica u programe za poticanje njihova sudjelovanja u građanskom i kulturnom životu društva.

Preporuča se također pružanje potpore socijalnim partnerima i organizacijama civilnog društva, posebice organizacijama mladih, u smanjivanju jaza između europskih institucija i europskih građana.

Rezolucija poziva države članice da potiču osposobljavanje nastavnika o europskim temama, omogućujući im da provedu dio obrazovanja u nekoj drugoj državi članici, kao i da im se priznaju kvalifikacije za podučavanje o EU-u, primjerice uspostavom i promicanjem nagrade "Euro-nastavnik".