Europski parlament odlučno protiv programiranog kvarenja uređaja

"Odbor za unutarnje tržište i zaštitu potrošača naručio je studiju koja je pokazala kako bi i minimalno produljenje trajanja kućnih aparata generiralo ekonomski rast EU za 7,9 milijardi eura godišnje“, objašnjava hrvatska zastupnica Biljana Borzan (SDP/S&D).

Studija je također potvrdila i ranija istraživanja o prosječnom programiranom trajanju malih električnih aparata i pametnih telefona na jednu do dvije godine, a prijenosnih računala na tri do četiri godine. Uz to, potvrdila je i da industrija značajno otežava popravak postojećih uređaja preskupim ili nepostojećim rezervnim dijelovima te uskraćivanjem nacrta.

Rasprava o studiji je bila uvod u izradu izvješća za Europsku komisiju koje je inicirao ovaj Odbor.

"Nizozemska agencija za zaštitu potrošača je dokazala kako se mobiteli sve češće počinju sastavljati tako da ih lijepe, te ih je u slučaju popravka iznimno teško rastaviti bez da se dodatno oštete. Uz to, dizajn je postao potpuno iracionalan. Prije se baterija na mobitelu mogla zamijeniti za trideset sekundi, danas se ona ukopa duboko iza matične ploče, kako bi u slučaju jednostavnog kvara baterije, korisnik bio prisiljen kupiti novi uređaj, ili pak dodatno oštetiti stari“, kaže Borzan.

Unatoč činjenici da više od 70 posto potrošača preferira popravak od nove kupnje, zbog sve težih uvjeta poslovanja, više od polovice radionica za popravke se zatvorilo.

"Kada razgovaramo s proizvođačima, oni se redovito pravdaju da potrošači žele noviji model i dizajn. Možda to vrijedi za novu haljinu, ali da se netko želi rješavati perilice za rublje samo zato jer je izašao novi model mi je uistinu teško povjerovati. Uostalom, studija je pokazala kako industrija ne bi previše patila od smanjenja takozvanog planiranog kvarenja i povećanja broja popravaka. Izračunato je i da 10 tisuća tona otpada bacanjem stvara jedno radno mjesto, reciklažom 36, a popravkom ili prenamjenom čak 296 radnih mjesta“, kaže Borzan.

Studija preporuča i uvođenje minimalnog trajanja uređaja što je i Borzan ranije predlagala. Naime, čak 92 posto potrošača se izjasnilo kako podržava uvođenje oznaka minimalnog rada elektroničkih uređaja tako da u trenutku kupnje znaju što plaćaju, navodi se u priopćenju.