Europski parlament izglasao mjere za sprječavanje prijevara s kilometražom kod rabljenih vozila

„Hrvatska je među zemljama koje su posebno pogođene ovim oblikom prevare, otkad smo ušli u EU, naši ljudi masovno kupuju aute na zapadu. Procjene EU pokazuju da je na nacionalnim razinama zahvaćeno između 5 % i 12 % vozila, dok ih je u prekograničnoj trgovini zahvaćeno između 30 % i 50 %. Ekonomska šteta za cijelu Uniju procjenjuje se na između 5,6 i 9,6 milijardi eura, a povjerenje u tržište rabljenih vozila je najniže među svim tržištima dobara u Uniji,“ kazala je Biljana Borzan, članica parlamentarnih odbora za zaštitu potrošača te javno zdravlje i okoliš.

Prevare povezane s brojačem kilometara raširena su pojava koja predstavlja ozbiljnu prijetnju sigurnosti na cestama, narušava funkcioniranje unutarnjeg tržišta i nameće nepošten i dodatan trošak građanima, osiguravateljima, trgovcima rabljenih vozila i proizvođačima. Osim ekonomskih učinaka, postoje znatni negativni učinci na sigurnost na cestama. Zbog netočne kilometraže, vlasnik automobila pratit će krivi plan održavanja i pregleda, što može dovesti do zakašnjele ili krive zamjene dijelova i komponenti. Prijevremeno trošenje dovest će do povećane potrebe za popravcima i posljedično do nesigurnijih vozila na cestama. Takozvani alati za izmjenu ili korekciju brojača kilometara lako su dostupni i mogu se naći po jako niskim cijenama. Dobit je znatna jer umjetno povećanje ekonomske vrijednosti, ovisno o tipu vozila, u prosjeku iznosi između od dvije do pet tisuća eura.

„Belgija i Nizozemska su uspostavile baze podataka u kojima se pohranjuju podaci kilometraže s periodičnih tehničkih pregleda, održavanja i drugih pregleda kod mehaničara i gotovo u potpunosti iskorijenile prevare. No problem i dalje ostaje u prekograničnoj prodaji. Parlament traži da se slično rješenje preslika na europsku razinu jer izolirane nacionalne inicijative ne mogu spriječiti prevare povezane u prekograničnoj prodaji,“ kazala je hrvatska europarlamentarka.

Parlament od država članica traži da se prijevare povezane s brojačima kilometara tretiraju kao kazneno djelo koje su počinile osoba koja traži izmjenu stanja brojača i osoba koja izvrši izmjenu te da kazne budu proporcionalne i odvraćajuće.

Zaključno, od Europske komisije se traži da ispita mogućnost korištenja tzv. „blockchain“ tehnologije u budućnosti kao sredstva za sprječavanje prevara s kilometražom. Predlaže se i uvođenje obaveze za proizvođača automobila da poboljšaju kriptografsku zaštitu brojača kilometara te razviju sustave za prepoznavanje manipulacije.