Europski odbor regija traži politički okvir za Mediteran; župan Dobroslavić: Sredozemlju je potrebna makroregionalna strategija

Europska unija trenutno ima četiri takva foruma, odnosno politička okvira putem kojih surađuju zemlje smještene u istoj regiji.

Strategija za regiju Baltičkog mora, koja okuplja zemlje smještene uz to more na sjeveru Europe, uspostavljena je 2009. godine a zatim i strategije za regiju rijeke Dunava (2010.), Jadranskog i Jonskog mora (2014.) te planinskog prostora Alpa (2015.).

"I Sredozemlju je potrebna makroregionalna strategija jer se problemi uočeni na čitavom Sredozemlju ne mogu riješiti samo lokalnim, regionalnim, državnim pa čak i europskim forumima", rekao je Nikola Dobroslavić, izvjestitelj Europskog odbora regija te župan Dubrovačko-neretvanske županije.

"Posebni problemi koje treba rješavati na Sredozemlju su globalno zatopljenje i zagađanje. Potrebno je stoga uključiti i zemlje koje nisu članice EU-a", dodao je u razgovoru s hrvatskim novinarima.

Upozorio je kako se svake minute u Sredozemno more ubaci 50.000 plastičnih boca a da bi temperatura u tom području 2040. godine mogla biti 2,2 Celzijeva stupnja viša nego je danas.

Europski odbor regija, u kojem sjede politički predstavnici regija iz 27 zemalja EU-a, usuglasio se na svojoj plenarnoj sjednici održanoj u utorak oko potrebe osnivanja takvog foruma mediteranskih zemalja koji bi se bavio i drugim temama poput gospodarstva i migracija. S obzirom da je riječ o tijelu koje daje savjete svoju inicijativu je uputio trima institucijama EU-a - Europskom vijeću, Europskoj komisiji i Europskom parlamentu.

Europski odbor regija očekuje da makroregionalna strategija za Mediteran zaživi 2023. godine kada će šestomjesečno predsjedanje EU-om preuzeti Španjolska.

"Inicijativa je započela od španjolskih, francuskih i talijanskih regija, međutim razumiju to i regije u sjevernoj Europi. One već imaju baltičku strategiju pa znaju da to jest dobar alat za unapređenje stanja te su solidarni s regijama na Mediteranu", izjavio je Dobroslavić.

Hrvatska od ranije sudjeluje u jadransko-jonskom te dunavskom forumu.

Oba foruma uključuju zemlje koje su članice EU-a i izvan nje. Putem takve suradnje se odvijaju prekogranični projekti financirani i novcem iz EU fondova.

Mediteransko područje obuhvaća 22 zemlje s 500 milijuna stanovnika a predloženo sudjelovanje bilo bi otvoreno svim tim zemljama.

"Nadamo se da će ih biti moguće uključiti sve zemlje jer je Mediteran raznolik", napomenuo je Dobroslavić.

Na njemu se nalaze i zemlje suočene sa sukobima i njihovim posljedicama poput Palestine i Izraela, Sirije i Libije.

Osnutkom makroregionalne strategije za Mediteran i dalje bi postojao forum zemalja Jadranskog i Jonskog mora, a ovaj novi mediteranski bi obuhvaćao i njih. Također se ne bi mijenjala niti uloga postojećih organizacija vezanih za Sredozemlje poput Unije za Mediteran čije se sjedište nalazi u Barceloni.

Izvor iz Europske komisije rekao je Hini u svibnju kako dolaze prijedlozi za osnivanjem raznih novih makroregionalnih strategija te da Europska komisija, izvršno tijelo EU-a, ne isključuje uspostavu nove. Izvor nije precizirao tada koja bi to nova strategija mogla biti.

Zemlje s izlazom na Atlantski ocean te u području planinskog prostora Karpata također razmišljao o lansiranju svoje inicijative.