U STRAHU OD KINESKE PREVLASTI

Europska unija uspostavlja alat za zaštitu strateških sektora, na udaru posebno visokotehnološke tvrtke

Autor

rj

Sredinom prošlog tjedna Europski parlament je izglasao uspostavu prvog alata Europske unije za provjeru izravnih stranih ulaganja, kako bi se iz sigurnosnih razloga zaštitili strateški sektori. 

18.02.2019. u 20:59
Ispiši članak

Prvi alat u povijesti EU-a za provjeru izravnog stranog ulaganja izglasan je radi zaštite sigurnosti i javnog reda, a alatom su obuhvaćena izravna strana ulaganja u kritične sektore i tehnologije koja izvode netransparentna poduzeća u državnom vlasništvu i koja su povezana s vlastima, kao i izravna strana ulaganja koja imaju utjecaja na programe i projekte EU-a.

Predviđena je i suradnja između zemalja Europske unije koje će razmjenjivati informacije o izravnim stranim ulaganjima.

Europske institucije tvrde kako je EU i dalje otvoren za ulaganja, ali izravna strana ulaganja će se morati provjeravati da bi se ograničila svaka moguća opasnost za strateške interese EU-a. Europski parlament je nova pravila izglasao s uvjerljivom većinom od 500 glasova za, 49 protiv i 56 suzdržanih. 

Štite se strateški sektori

Strateški sektori koji će se posebno štititi su ključna infrastruktura poput energetike, prijevoza, komunikacija, podataka, svemira, financija, kao i tehnologija poput poluvodiča, umjetne inteligencije i robotike. Pregovarači Europskog parlamenta dodali su i sektore poput voda, zdravlja, obrane, medija, biotehnologije i sigurnosti hrane.

”Europa koja štiti postala je realnost. Ovaj mehanizam konkretan je potez protiv prijetnji našim industrijama, tehnologijama i strateškim interesima. Uspjeli smo ga brzo uspostaviti, unatoč osjetljivoj temi, izvjesnoj nevoljkosti i neviđenu pritisku. Europa preuzima nadzor nad svojom sudbinom ostajući pritom otvorena za strana ulaganja“, izjavio je zastupnik u Europskom parlamentu zadužen za ovu mjeru Franck Proust (EPP, FR).

Kao glavni razlog za novu i aktivniju politiku praćenja stranih investicija, spominje se i činjenica da su se u posljednjih dvadeset godina struktura i porijeklo izravnih stranih ulaganja u EU dramatično promijenili, a sve su aktivnije zemlje čija su gospodarstva u usponu. Ulaganja iz Kine porasla su šest puta, iz Brazila deset, a ulaganja iz Rusije više su no dvostruko veća. U posljednje se vrijeme osobito ulaže u sektore visoke tehnologije i to često putem tvrtki u državnom vlasništvu ili povezanih s vladom.

Njemačka se zabrinula zbog kineskih ulaganja

Sve je počelo početkom prošle godine kad je Njemačka uz potporu Francuske i Italije inicirala rasprava o kontrolama naspram trećih zemalja. Kao razlog poticanju rasprave navode se 12 milijardi eura vrijedna kineska ulaganja u sektore koji su intenzivni tehnološkim znanjem. Berlin se zabrinuo još 2016. godine nakon što je kineski proizvođač kućanskih aparata Midea preuzeo njemačkog proizvođača industrijskih robota Kuku, a dodatan strah je pojačao kineski proizvođač automobila Geely kupovinom udjela u njemačkom Daimleru od 9,7 posto.

Industrijski sastav kineskog ulaganja također se značajno promijenio u prvoj polovici ove godine i u Europi i u Sjevernoj Americi. Kinezi uglavnom ulažu u automobilski, zdravstveni i biotehnološki sektor te u potrošačke proizvode i usluge.  Novinari Bloomberga su tako pobrojali na stotine značajnih kineskih poslovnih aranžmana u 30 zemalja, Kinezi su preuzeli ili su u procesu preuzimanja 360 kompanija, od talijanskog Pirellija do švedskog Volva, a kineske kompanije drže u cijelosti ili djelomično barem četiri aerodroma i šest morskih luka u Europskoj uniji.

Iza velikog broja kineskih kompanija koje ulažu u Europi stoji državni novac. Procjenjuje se tako da ih čak 100 ima državnu pozadinu od oko 670 kompanija koje su investirale u Europsku uniju.

S druge strane velik broj europskih zemalja nema mehanizme za provjeru izravnih stranih ulaganja. Trenutačno samo 14 zemalja EU-a (Austrija, Danska, Njemačka, Finska, Francuska, Latvija, Litva, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Španjolska i Velika Britanija) imaju mehanizme za provjeru izravnih stranih ulaganja i oni se uvelike razlikuju u rasponu i obliku.

Dogovor o novom alatu za provjeru izravnih stranih ulaganja bi trebao stupiti na snagu za otprilike godinu i pol, a Vijeće bi trebalo formalno podržati dogovor 5. ožujka. 


 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.