Europska unija uspostavlja alat za zaštitu strateških sektora, na udaru posebno visokotehnološke tvrtke

Prvi alat u povijesti EU-a za provjeru izravnog stranog ulaganja izglasan je radi zaštite sigurnosti i javnog reda, a alatom su obuhvaćena izravna strana ulaganja u kritične sektore i tehnologije koja izvode netransparentna poduzeća u državnom vlasništvu i koja su povezana s vlastima, kao i izravna strana ulaganja koja imaju utjecaja na programe i projekte EU-a.

Predviđena je i suradnja između zemalja Europske unije koje će razmjenjivati informacije o izravnim stranim ulaganjima.

Europske institucije tvrde kako je EU i dalje otvoren za ulaganja, ali izravna strana ulaganja će se morati provjeravati da bi se ograničila svaka moguća opasnost za strateške interese EU-a. Europski parlament je nova pravila izglasao s uvjerljivom većinom od 500 glasova za, 49 protiv i 56 suzdržanih. 

Štite se strateški sektori

Strateški sektori koji će se posebno štititi su ključna infrastruktura poput energetike, prijevoza, komunikacija, podataka, svemira, financija, kao i tehnologija poput poluvodiča, umjetne inteligencije i robotike. Pregovarači Europskog parlamenta dodali su i sektore poput voda, zdravlja, obrane, medija, biotehnologije i sigurnosti hrane.

”Europa koja štiti postala je realnost. Ovaj mehanizam konkretan je potez protiv prijetnji našim industrijama, tehnologijama i strateškim interesima. Uspjeli smo ga brzo uspostaviti, unatoč osjetljivoj temi, izvjesnoj nevoljkosti i neviđenu pritisku. Europa preuzima nadzor nad svojom sudbinom ostajući pritom otvorena za strana ulaganja“, izjavio je zastupnik u Europskom parlamentu zadužen za ovu mjeru Franck Proust (EPP, FR).

Kao glavni razlog za novu i aktivniju politiku praćenja stranih investicija, spominje se i činjenica da su se u posljednjih dvadeset godina struktura i porijeklo izravnih stranih ulaganja u EU dramatično promijenili, a sve su aktivnije zemlje čija su gospodarstva u usponu. Ulaganja iz Kine porasla su šest puta, iz Brazila deset, a ulaganja iz Rusije više su no dvostruko veća. U posljednje se vrijeme osobito ulaže u sektore visoke tehnologije i to često putem tvrtki u državnom vlasništvu ili povezanih s vladom.

Njemačka se zabrinula zbog kineskih ulaganja

Sve je počelo početkom prošle godine kad je Njemačka uz potporu Francuske i Italije inicirala rasprava o kontrolama naspram trećih zemalja. Kao razlog poticanju rasprave navode se 12 milijardi eura vrijedna kineska ulaganja u sektore koji su intenzivni tehnološkim znanjem. Berlin se zabrinuo još 2016. godine nakon što je kineski proizvođač kućanskih aparata Midea preuzeo njemačkog proizvođača industrijskih robota Kuku, a dodatan strah je pojačao kineski proizvođač automobila Geely kupovinom udjela u njemačkom Daimleru od 9,7 posto.

Industrijski sastav kineskog ulaganja također se značajno promijenio u prvoj polovici ove godine i u Europi i u Sjevernoj Americi. Kinezi uglavnom ulažu u automobilski, zdravstveni i biotehnološki sektor te u potrošačke proizvode i usluge.  Novinari Bloomberga su tako pobrojali na stotine značajnih kineskih poslovnih aranžmana u 30 zemalja, Kinezi su preuzeli ili su u procesu preuzimanja 360 kompanija, od talijanskog Pirellija do švedskog Volva, a kineske kompanije drže u cijelosti ili djelomično barem četiri aerodroma i šest morskih luka u Europskoj uniji.

Iza velikog broja kineskih kompanija koje ulažu u Europi stoji državni novac. Procjenjuje se tako da ih čak 100 ima državnu pozadinu od oko 670 kompanija koje su investirale u Europsku uniju.

S druge strane velik broj europskih zemalja nema mehanizme za provjeru izravnih stranih ulaganja. Trenutačno samo 14 zemalja EU-a (Austrija, Danska, Njemačka, Finska, Francuska, Latvija, Litva, Mađarska, Italija, Nizozemska, Poljska, Portugal, Španjolska i Velika Britanija) imaju mehanizme za provjeru izravnih stranih ulaganja i oni se uvelike razlikuju u rasponu i obliku.

Dogovor o novom alatu za provjeru izravnih stranih ulaganja bi trebao stupiti na snagu za otprilike godinu i pol, a Vijeće bi trebalo formalno podržati dogovor 5. ožujka.