Europska unija: Dva milijuna potpisa protiv TTIP-a

"Europska građanska inicijativa 'Stop TTIP' postigla je novi rekord u prikupljanju potpisa nekoliko dana prije ključnog glasovanja u Europskom parlamentu o TTIP-u", kaže se u njezinu priopćenju.

Ta je inicijativa okupila više od 470 organizacija civilnog društva - udruga za zaštitu potrošača, ekoloških organizcija i sindikata - iz čitave Europske unije.

Inicijativa je neformalna, jer ju je Komisija prošle jeseni odbila registrirati uz obrazloženje da to izlazi izvan njezine nadležnosti.

Organizatori Inicijative pozivaju Komisiju da preporuči Vijeću EU-a da "opozove mandat za pregovore o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP), koji je Vijeće dalo Komisiji" te da "ne zaključi Sveobuhvatni ekonomski i trgovački sporazum".

Komisija je odgovorila da ne može registrirati takvu inicijativu jer mandat Vijeća EU-a nije zakonodavni akt, nego pripremni materijal za pregovore.

Organizatori inicijative obratili su se Sudu Europske unije da preispita tu odluku u Komisiji, a u međuvremenu odlučili su nastaviti s prikupljati potpise kako bi jačali pritisak na Komisiju.

Europska građanska inicijativa novi je pravni instrument EU-a koji svim građanima omogućuje da više sudjeluju u zakonodavnom procesu na razini Unije i da tako ne moraju čekati izbore svake 4 godine da bi se izborili za neku regulativu.

Građansku inicijativu treba poduprijeti najmanje milijun građana EU-a iz najmanje 7 od 28 država članica, a za svaku državu određen je najmanji broj potpisa sukladno broju stanovnika.

U Hrvatskoj je inicijativu "Zaustavimo TTIP" potpisalo 7342, a potrebno je prikupiti 8250 potpisa.

Ako neka inicijativa prikupi dovoljan broj valjanih potpisa, Europska komisija obvezna je ozbiljno razmotriti inicijativu i službeno na nju odgovoriti iako nije dužna podnijeti zakonodavni prijedlog na temelju inicijative.

"Dva milijuna ljudi traži zaustavljanje pregovora o TTIP-u. Članovi Europskog parlamenta trebali bi to upamtiti kada budu glasovali. Nacrt rezolucije je slab jer pozdravlja uključenje mehanizma za rješavanje sporova između investitora i država (ISDS) u TTIP. To će omogućiti korporacijama da tuže vlade pred privatnim sudovima za praktički svaku državnu akciju koja se odnosi na investicije i snižava očekivani profit, što je načelo koje potkopava vladavinu prava i demokratska načela", kažu organizatori.

Pozivaju Parlament da odbaci TTIP jer je on "prijetnja demokraciji, kao i prijetnja zaštiti radničkih prava, okoliša i javnog zdravlja".

Zastupnici Europskog parlamenta će u srijedu raspravljati i glasovati o preporukama Europskoj komisiji u vezi s pregovorima o Transatlantskom trgovačkom i investicijskom partnerstvu (TTIP) sa Sjedinjenim Državama.

Odbor za međunarodnu trgovinu u svibnju je izglasao prijedlog preporuka kojima traži nediskriminatorno otvaranje američkog tržišta za europska poduzeća, uključujući tržište financijskih usluga, zatim reformu mehanizma rješavanja sporova između država i investitora (ISDS).

Odbor je također zatražio da se iz toga sporazuma isključe javne usluge, poput opskrbe vodom, zdravstvo i obrazovanje.

U travnju je održan deveti krug pregovora, a sljedeći je predviđen u srpnju.

U ime 28 zemalja članica pregovora Europska komisija koja o tome obavještava Europski parlament, a ovaj će zajedno sa zemljama članicama odlučivati o konačnom tekstu sporazuma.

EU i SAD pregovaraju od srpnja 2013. o sveobuhvatnom trgovačkom sporazumu kojim bi se stvorilo najveće područje slobodne trgovine na svijetu s oko 800 milijuna stanovnika.

Pregovori o tom sporazumu predmet su oštre kritike stručne i opće javnosti u Europi, koja prigovora što se o tako važnom sporazumu razgovora iza zatvorenih vrata.

Civilno društvo strahuje da bi taj sporazum dao previše moći multinacionalnim kompanijama, a najspornije je pitanje mehanizam za rješavanja sporova između država i investitora (ISDS), koji bi velikim korporacijama dao mogućnost da zaobiđu sudove država članica u slučajevima kada podižu tužbe jer smatraju da su im ugrožene investicije.

U Europi također postoji bojazan od snižavanja ekoloških standarda, pitanja zaštite radnika i prava na zdravstvenu zaštitu.