Europska komisija zabrinuta zbog situacije u Rumunjskoj

"Mnogi Rumunji zabrinuti su da predložene promjene zakonodavstva podrivaju borbu protiv korupcije i neovisnost pravosuđa. Komisija dijeli te zabrinutosti", rekao je Timmermans u raspravi o vladavini prava u Rumunjskoj u kojoj je sudjelovala rumunjska premijerka Viorica Dăncilă.

Velika reforma pravosuđa, koju su pokrenuli vladajući socijaldemokrati u siječnju 2017., izazvala je  u Rumunjskoj val prosvjeda bez presedana nakon pada komunističkog režima krajem 1989. i jaki pad popularnosti te stranke.

Venecijanska komisija, konzultativno tijelo Vijeća Europe, u srpnju je ocijenila da bi neki od novih nacrta zakona mogli "loše utjecati na djelotvornost i kvalitetu sudbene vlasti s negativnim posljedicama na borbu s korupcijom", 

Socijaldemokratska vlada je u srpnju uspjela smijeniti popularnu čelnicu državnog tužiteljstva za suzbijanje korupcije (DNA) Lauru Codrutu Kovesi koja je zadnjih godina mnoge zastupnike izvela pred sud.

"Što se tiče postupka o razrješenju glavne državne tužiteljice za istragu korupcije, želim reći da su rezultati njenog djelovanja bili središnji za pozitivnu ocjenu Komisije u siječnju 2017. Štoviše, snažni neovisni postupci za imenovanje i razrješenje glavnih državnih tužitelja uvijek su bili ključni element u našim preporukama", rekao je potpredsjednik Europske komisije europarlamentarcima u Strasbourgu.

"Zbog tajnih protokola između državnog odvjetništva i tajnih službi došlo je do nazadovanja. Ja tražim da rumunjske vlasti provedu nepristranu i potpunu istragu toga", dodao je Timmermans.

"Ovdje nisam došla, kako bi odgovarala na optužbe, nego da konstatiram da očekujem poštovanje prema Rumunjskoj i rumunjskom narodu koji ovdje predstavljam", rekla je rumunjska premijerka.

Dăncilă je kritizirala rad Mehanizma suradnje i provjere (CVM).

"Govori se o borbi protiv korupcije, što je sasvim u redu. Međutim, u nijednom izvještaju nisam vidjela da netko konstatira da se krše ljudska prava ili da obavještajne službe i pravosuđe potpisuju neke tajne sporazume, a zbog tajnih sporazuma su milijuni Rumunja iskusili nepravdu kršenja prava, odnosno tajno prisluškivanje. Imamo i dokaze o prisluškivanju, o falsificiranju dokaza, o tome kako se ucjenjivalo svjedoke kako bi svjedočili na ovaj ili onaj način, a izvješća Mehanizma suradnje i provjere to nikada nisu spomenula. Dakle, zbog toga mislimo da Mehanizam nije ispunio svoju svrhu te ja službeno ovdje tražim da mi se kaže tko je pisao izvješća CVM-a i tko je zlonamjerno propustio spomenuti ove važne činjenice", rekla je Dăncilă

Rumunjska je premijerka istaknula da Europski parlament nije njen neprijatelj te da će uzeti u obzir preporuke Venecijanske komisije.

"Rumunjska je proeuropska zemlja i neće odustati od svog europskog puta. Molim vas vjerujte Rumunjskoj i vjerujte njenom europskom putu i poštivanju vladavine prava u mojoj zemlji", zaključila je svoj govor rumunjska premijerka. 

Rumunjska europarlamentarka Monica Macovei (ECR) rekla je da rumunjske vlasti mijenjaju kazneni zakon kako bi sebe zaštitili od istrage i presuda. Istaknula je da osuđeni predsjednik socijaldemokrata Liviu Dragnea priprema zakone koji njemu odgovaraju.

Iako nije ušao u vladu zbog jedne sudske presude, Dragneau smatraju de facto stvarnim šefom socijaldemokratske vlade.

Rumunjska je premijerka optužila Macovei za širenje lažnih vijesti i unošenje unutarnjopolitičkih borbi u Europski parlament.

Esteban González Pons, potpredsjednik kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP) izrazio je "ozbiljnu zabrinutost" zbog stanja vladavine prava u Rumunjskoj. Optužio je socijaldemokrate i liberale za šutnju o trenutnoj situaciji u Rumunjskoj.

Predsjednik kluba zastupnika Saveza liberala i demokrata za Europu (ALDE) Guy Verhofstadt, također je kritizirao stanje pravosuđa u Rumunjskoj a rumunjskoj premijerki poručio da ne slijedi loše primjere Poljske i Mađarske.

"Moje je mišljenje da Rumunjska ima dva problema. Jedan je korupcija, a drugi je djelovanje tajnih službi. Postoji država u državi te je potrebno boriti se protiv oba problema. Rumunjska mora okončati lošu tradiciju, koja ima korijene u Securitateu (tajna policija u komunističkoj Rumunjskoj). Dakle, Rumunjska se mora boriti protiv zloupotreba političkog establišmenta", ustvrdio je Verhofstadt.

Hrvatska europarlamentarka Ruža Tomašić (ECR) u raspravi je istaknula da okolnosti "postkomunističkih" država nisu iste kao u zapadnim demokracijama.

"Vladavina prava u državama koje su bile iza željezne zavjese, još uvijek je iznimno krhka i zato naša nastojanja moraju ići u smjeru zaštite i jačanja demokratskih institucija. Ne smijemo pritom smetnuti s uma da početna pozicija bivših komunističkih država nije jednaka onoj zapadnih demokracija i da su određene intervencije u pravosuđe vjerojatno nužne kako bi se ono očistilo od recidiva starih struktura koje ga podrivaju. Budući da je to vrlo sklizak teren, uvijek postoji opasnost da se iskoristi kao izlika za stavljanje sudbene vlasti pod kontrolu izvršne i daljnju eroziju sustava, što se prema svemu sudeći događa u Rumunjskoj, ali ne samo u Rumunjskoj, nego i u mnogim drugim postkomunističkim državama. Stoga držim da je nužno prepoznati i ojačati ulogu upravo onih pojedinaca i društvenih skupina koje mogu i žele dići glas protiv takvih nefunkcioniranja u državi. Jednako kao što podržavam borbu, koju u ovim trenucima, jedan dio hrvatskog društva, vodi protiv ne procesuiranja ratnih zločina u Hrvatskoj", rekla je Tomašić.