Europska komisija, u sklopu rujanskog paketa povrede prava Europske unije, Hrvatskoj uputila četiri obrazložena mišljenja

Postupak u slučaju kršenja prava Europske unije ima tri faze. Komisija, kao čuvarica ugovora, najprije šalje službenu opomenu državama članicama, koje onda u određenom roku trebaju odgovoriti. Ako odgovor ne stigne ili nije zadovoljavajući, Komisija pokreće drugi korak, slanje obrazloženog mišljenja. Ako i nakon toga koraka Komisija ne dobije zadovoljavajući odgovor, onda upućuje taj predmet na Sud EU-a.

Hrvatska, zajedno s još nekoliko zemalja nije u potpunosti prenijela u svoje zakonodavstvu direktivu o plastici za jednokratnu uporabu.

Cilj te direktive je spriječiti i smanjiti utjecaj određenih plastičnih proizvoda koji se upotrebljavaju vrlo kratko na okoliš, posebno morski okoliš, i na zdravlje ljudi. Tim se propisom promiče i prelazak na kružno gospodarstvo s inovativnim i održivim poslovnim modelima, proizvodima i materijalima.

Države koje su dobile ovo obrazloženo mišljenje imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere. U protivnom Komisija može uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije.

Drugo obrazloženo mišljenje Hrvatska je, zajedno s Irskom i Finskom, dobila zbog toga što nije obavijestila Komisiju o nacionalnim mjerama za prenošenje pravila EU-a kojima se olakšava uporaba financijskih i drugih informacija u svrhu suzbijanja određenih kaznenih djela.

Tom se direktivom želi suzbiti pranje novca, financiranje terorizma i druga teška kaznena djela omogućavanjem lakšeg pristupa informacijama o bankovnim računima imenovanim tijelima kaznenog progona, uključujući urede za oduzimanje imovinske koristi, te pospješivanjem suradnje između tijela kaznenog progona i financijsko-obavještajnih jedinica. Olakšava se i razmjena informacija s Europolom, Agencijom Europske unije za suradnju tijela za izvršavanje zakonodavstva. Države članice preuzele su obvezu da će prenijeti tu direktivu i obavijestiti Komisiju o nacionalnim mjerama za prenošenje do 1. kolovoza 2021. Budući da su Hrvatska, Finska i Irska propustile prvotni rok za prenošenje, Komisija im je u rujnu 2021. uputila službene opomene. One su odgovorile u studenome 2021. Hrvatska, Finska i Irska još nisu obavijestile Komisiju o mjerama za prenošenje te imaju dva mjeseca da ispune obvezu prenošenja i o tome obavijeste Komisiju. U protivnom Komisija može uputiti predmete protiv njih Sudu Europske unije.

Treće obrazloženo mišljenje koje je Hrvatska dobila s još nekoliko zemalja odnosi se na provedbu pravila o upućivanju vozača.

Hrvatska, Italija, Cipar, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal i Slovenija nisu obavijestile Komisiju  o nacionalnim mjerama za provedbu direktive o upućivanju vozača u sektoru cestovnog prometa. Tim se pravilima osigurava da upućeni vozači primaju naknadu države članice domaćina za razdoblje tijekom kojeg su upućeni. Njima se predviđa i zatvoreni popis administrativnih zahtjeva za poduzeća koja upućuju vozače u drugu državu članicu te se usklađuju inspekcijske mjere u cijelom EU-u. Rok za obavješćivanje o nacionalnim mjerama kojima se prenosi Direktiva bio je 2. veljače 2022. Komisija je danas odlučila uputiti obrazložena mišljenja osam predmetnih država članica, koje imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere.

Četvrto obrazloženo mišljenje Hrvatska je dobila jer nije prenijela u svoje zakonodavstvo  pravila EU-a o prijelaznim mjerama za priznavanje svjedodžbi trećih zemalja.

Hrvatska, Češka, Luksemburg, Poljska, Portugal i Španjolska nisu obavijestile Komisiju o prenošenju direktive o prijelaznim mjerama za priznavanje svjedodžbi trećih zemalja. Tom se direktivom utvrđuju  prijelazne mjere kako bi se osiguralo da svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice i brodski dnevnici izdani prije isteka razdoblja prenošenja direktive ostanu valjani do trenutka kad kvalificirani članovi posade podnesu zahtjev za izdavanje svjedodžbe Unije o stručnoj osposobljenosti ili druge svjedodžbe koja se priznaje kao jednakovrijedna. Uz iznimku dozvola za plovidbu Rajnom, te prijelazne mjere ne primjenjuju se na svjedodžbe o stručnoj osposobljenosti, brodarske knjižice i brodske dnevnike koje izdaju treće zemlje koje države članice trenutačno priznaju. Kako bi se osigurao neometan prelazak na sustav priznavanja dokumenata trećih zemalja predviđen direktivom  uspostavljaju se prijelazne mjere kojima se trećim zemljama omogućuje da usklade svoje zahtjeve sa zahtjevima koji su utvrđeni pravilima EU-a. Budući da nije primila potrebne mjere za prenošenje, Komisija je odlučila uputiti obrazložena mišljenja u tih šest država članica, koje imaju dva mjeseca da odgovore i poduzmu potrebne mjere. U protivnom Komisija može uputiti predmet Sudu Europske unije.