Europska komisija predstavila novu svemirsku strategiju

Svemirski podaci potrebni su, primjerice, za upotrebu mobilnih telefona, vožnju automobila s navigacijskim sustavom, letenje zrakoplovom ili gledanje satelitske televizije. Osim toga, važni su za zaštitu ključne infrastrukture kao što su elektrane, pametne mreže ili bankovne transakcije.

Svemirski podaci korisni su i pri upravljanju granicama i spašavanju života na moru. S pomoću njih može se bolje reagirati na potrese, šumske požare i poplave. Zahvaljujući njima poljoprivrednici mogu lakše planirati. Pomažu također pri zaštiti okoliša i praćenju klimatskih promjena.

"Europska unija ima ključnu ulogu u svemirskoj politici. Želimo tako nastaviti i strateški iskoristiti tu vodeću ulogu kako bismo otvorili radna mjesta, omogućili rast i ostvarili ciljeve u zajedničkim prioritetnim područjima kao što su sigurnost, klimatske promjene, promet, podatkovno gospodarstvo i upravljanje prirodnim katastrofama. Zato moramo surađivati s partnerima i dionicima u Europi i izvan nje. Zajednička izjava EU-a i Europske svemirske agencije o zajedničkoj viziji i ciljevima za budućnost Europe u svemiru koja se treba potpisati danas poslijepodne još je jedan korak u tom smjeru", rekao je potpredsjednik EK Maroš Šefčovič.

"Svemirske aplikacije mijenjaju naše živote, gospodarstvo i industriju. Svemir je ključan industrijski sektor u europskom gospodarstvu i strateška prednost kojom se jača samostalno djelovanje Europe na međunarodnoj sceni. Međutim, želimo li to zadržati, trebamo više poduzetnika i veća privatna ulaganja. Stoga želim poručiti industriji, novoosnovanim poduzećima i ulagačima da je svemir važan i da se u tom području moramo dugoročno angažirati", rekla je Elžbieta Bieńkowska, povjerenica za unutarnje tržište, industriju, poduzetništvo i mala i srednja poduzeća.

U Svemirskoj strategiji za Europu Komisija predlaže niz mjera kojima bi se Europljanima omogućilo da potpuno iskoriste prednosti koje nudi svemir, stvore povoljne uvjete za rast novoosnovanih poduzeća, promiču vodstvo Europe u svemiru i da povećaju njezin udjel na svjetskome svemirskom tržištu.

Na temelju svemirskih programa EU-a omogućit će se tako dodatne usluge kojima će se pridonijeti zajedničkim europskim prioritetima kao što su sigurnost i obrana te borba protiv klimatskih promjena. Komisija će isto tako promicati upotrebu Galilea na mobilnim uređajima i važnim infrastrukturama te poboljšati povezivost u udaljenim područjima.

EU planira lansirati više od 30 satelita u sljedećih deset do petnaest godina za programe Galileo i Copernicus.

Uz to, financiranje EU-a u području svemira snažnije će se usmjeriti na poduzetnike koji tek pokreću posao i šire se po cijelom jedinstvenom tržištu. Komisija će promicati i veća privatna ulaganja za takva novoosnovana poduzeća, posebice u kontekstu Plana ulaganja za Europu i budućega krovnog fonda poduzetničkog kapitala. Osim toga, Komisija će poduprijeti stvaranje europskih industrijskih svemirskih čvorišta i klastera u europskim regijama.

Počet će se raditi i na sveobuhvatnoj EU-ovoj službi za informiranost o stanju u svemiru kako bi se zaštitilo posebno važnu svemirsku infrastrukturu od svemirskog otpada, vremenskih prilika u svemiru i kibernetičkih napada.

U okviru budućega europskog akcijskog plana obrane, Komisija će pokrenuti i inicijativu GovSatCom (državne satelitske komunikacije) kako bi osigurala pouzdane, sigurne i troškovno učinkovite komunikacijske usluge za EU i nacionalna tijela javne vlasti.

Europa u cjelini (države članice, Europska svemirska agencija, EUMETSAT i EU) globalni je predvodnik kad je riječ o svemiru. Raspolaže jakom i konkurentnom industrijom, satelitima, lansirnim sustavima i povezanim uslugama i operacijama. Europska svemirska industrija zapošljava više od 230.000 stručnjaka i stvara dodanu vrijednost koja se procjenjuje na između 46 i 54 milijarda eura. Europa proizvodi trećinu svjetskih satelita.

EU od 2014. do 2020. planira uložiti 12 milijardi eura u razvoj visokokvalitetnih svemirskih projekata. Copernicus, svjetski vodeći pružatelj podataka o promatranju Zemlje, pomaže spašavanju života na moru, poboljšava našu reakciju na prirodne katastrofe poput potresa, šumskih požara i poplava te omogućuje poljoprivrednicima bolje upravljanje usjevima. Galileo, vlastiti europski globalni satelitski navigacijski sustav, uskoro će pružati točnije i pouzdanije informacije o položaju i vremenu za povezana i autonomna vozila, željeznicu i zrakoplove te druge sektore. Europski geostacionarni navigacijski sustav (EGNOS) korisnicima u zraku, na vodi i kopnu u većini Europe nudi navigacijske usluge važne za zaštitu života.

Niz inovativnih novoosnovanih poduzeća već se koristi satelitskim podacima, na primjer kako bi se omogućilo učinkovitije praćenje polja poljoprivrednicima (FieldSense, pobjednik programa Copernicus Masters 2014.), upotrebu podataka o položaju za aplikacije na internetu stvari (Geko navsat, dobitnik nagrade GSA 2014. i 2015.) ili korištenje spasilačkim bespilotnim letjelicama na moru (Sincratech, dobitnik nagrade Satnav 2015.), navodi Komisija.