Europska komisija pozvala na učinkovitiju borbu protiv dezinformacija, spomenuli i primjer iz Hrvatske

Visoki predstavnik EU-a za vanjsku i sigurnosnu politiku Josep Borrell i potpredsjednica Komisije za vrijednosti i transparentnost Vera Jourova predstavili su u srijedu analizu mjera za borbu protiv dezinformacija povezanih s pandemijom bolesti covid-19 te naznačili smjer  daljnjeg djelovanja.

Potpredsjednica Jourova je istaknula da se u borbi protiv dezinformacija o pandemiji korona virusa moraju uključiti svi akteri od "internetskih platformi do javnih tijela, te podupirati neovisne organizacije za provjeru činjenica i medije". 

"Iako su internetske platforme tijekom pandemije poduzele određene korake u pravom smjeru, one trebaju pojačati svoj angažman", dodala je Jourova.

Komisija poziva internetske platforme, poput Facebooka,Twittera, Googlea, da počnu dostavljati  mjesečna izvješća s detaljnijim podacima o svojim mjerama za promicanje mjerodavnog sadržaja i za ograničavanje dezinformacija i oglašavanja povezanog s koronavirusom. 

Također ih poziva da pojačaju suradnju s organizacijama za provjeru činjenica (u svim državama članicama, za sve jezike) i istraživačima te da transparentnije provode svoje politike kako bi informirale korisnike koji dolaze u kontakt s dezinformacijama. 

Komisija u svom dokumentu spominje dezinformacijske kampanje stranih aktera, posebice Rusije i Kine, te obmanjujuće informacije o liječenju i zdravstvenoj skrbi, kao i teorije urote.

Neki od primjera koji se navode je i podatak belgijskog Centra za kontrolu otrova, koji je zabilježio povećanje za 15 posto incidenata povezanih s pijenjem sredstava za izbjeljivanje ili čistog alkohola slijedom dezinformacija da se tako može liječiti infekcija korona virusom.

Navode se i teorije urote koje tvrde da je pandemija zapravo plan svjetskih elita da smanje broj stanovnika u svijetu ili da instalacije 5G mreže šire virus.

"Dezinformacije u vrijeme pandemije bolesti covid-19 mogu dovesti do nečije smrti. Dužnost nam je zaštititi naše građane tako što ćemo ih upozoriti na lažne informacije i otkriti aktere odgovorne za takva djelovanja. U današnjem svijetu, koji počiva na tehnologiji i u kojem ratnici ne vitlaju mačevima, nego tipkovnicama, ciljane operacije širenja utjecaja i kampanje dezinformiranja dobro su poznato oružje državnih i nedržavnih aktera, stoga Europska unija jača svoje napore i kapacitete u tom području", izjavio je Borrell.

Komisija ističe da je potrebno razlikovati nezakonit sadržaj, poput govora mržnje ili dječje pornografije, od sadržaja koji je štetan, ali ne i nezakonit.

Također ukazuje na činjenicu da granice između različitih oblika lažnog ili obmanjujućeg sadržaja više nisu jasne: od dezinformacija, koje su namjerne, do netočnih informacija, koje mogu biti nenamjerne. Namjera može varirati od ciljanog utjecaja stranih aktera do isključivo gospodarskih motiva. 

"Na svaki od navedenih izazova potrebno je dati odgovarajući odgovor", navodi Komisija.

"Strani akteri i određene treće zemlje, posebno Rusija i Kina, sudjelovali su u ciljanim operacijama širenja utjecaja i kampanjama dezinformiranja u EU-u, njegovu susjedstvu i svijetu", kaže se u dokumentu Komisije i dodaje da je radna skupina East Stratcom razotkrila i na internetskoj stranici EUvsDisinfo objavila više od 550 neistinitih priča o koronavirusu iz proruskih izvora.  

Borrell je odgovarajući na pitanje novinara rekao da EU unatoč tome ne namjerava otvarati hladni rat s Kinom zbog kampanje dezinformiranja.

Pomoć novinarima i neovisnim medijima

Komisija također najavljuje da će povećati potporu i pomoć akterima civilnog društva, neovisnim medijima i novinarima u EU-u i trećim zemljama te potporu praćenju kršenja slobode tiska i zagovaranju sigurnijeg medijskog okruženja.

Komisija poziva države članice da pojačaju napore kako bi novinarima osigurale siguran rad i u najvećoj mjeri iskoristile gospodarski odgovor EU-a i paket za oporavak za potporu medijima koji su teško pogođeni krizom, poštujući pritom njihovu neovisnost. 

Komisija u izvješću upozorava na poteškoće u radu novinara, pozivajući se na podatke Vijeća Europe  te na "mapu primjera" iz država članica, koje je sufinancirala Europska unija. 

Iz Hrvatske se navodi primjer ministra Tomislava Ćorića i njegov sukob s novinarom televizija N1 Hrvojem Krešićem, kada je spominjao da je upoznat s internom prepiskom u zatvorenoj novinarskoj grupi.

Komisija smatra da jačanje medijske pismenosti može biti učinkoviti odgovor na dezinformacije.

"Osnaživanje i informiranje građana te jačanje društvene otpornosti znači da građanima treba omogućiti sudjelovanje u demokratskoj raspravi očuvanjem pristupa informacijama i slobode izražavanja te promicanjem medijske i informacijske pismenosti građana, uključujući kritičko razmišljanje i digitalne vještine. To se može postići projektima za jačanje medijske pismenosti i potporom organizacijama civilnog društva", navodi Komisija.