Europska komisija pozvala članice: Odobrite Hrvatskoj ulazak u Schengen!

"Krajnje je vrijeme da ovim trima zemljama kažemo: dobrošli", izjavila je na konferenciji za novinare povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johansson.

Povjerenica Johansson predstavila je dokument Komisije u kojem se navodi što su sve tri zemlje članice, kandidatkinje za Schengen, učinile da bi zadovoljile kriterije za ulazak u taj prostor bez unutarnjih graničnih kontrola.

U tom se dokumentu poziva Vijeće EU-a da bez "daljnjih odlaganja" donesu potrebne odluke kako bi se sve tri zemlje pridružile šengenskom prostoru.

Po riječima povjerenice Johansson, Komisija je izišla s ovim dokumentom da "pomogne" državama članicama koje imaju određene rezerve u tom pogledu, kako bi na kraju donijele pozitivnu odluku. Međutim, očito je da se ovim dokumentom pokušavaju uvjeriti neke države članice, poput Nizozemske i Švedske, u kojima se parlamenti protive ulasku Bugarske i Rumunske, da promijene mišljenje.

Odluku o ulasku u šengenski prostor donijet će Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove koje se sastaje 8. i 9. prosinca u Bruxellesu. Češko predsjedništvo pripremilo je dva nacrta odluke, jedan za Hrvatsku, a jedan za Bugarsku i Rumunjsku.

To otvara mogućnost da samo Hrvatska dobije zeleno svjetlo, s obzirom na to da su u nizozemskom i švedskom parlamentu izrazili protivljenje primanju Bugarske i Rumunjske. Odluku donose države članice EU-a, koje su istodobno članice šengenskog prostora, njih 22. Za odluku je potreban konsenzus svih 22 država članica, što znači da je za eventualnu blokadu dovoljna samo jedna članica. I u Švedskoj i u Nizozemskoj ministri moraju dobiti zeleno svjetlo nadležnog odbra u svom parlamentu prilikom glasanja u Vijeću EU-a.

Bugarska i Rumunjska, koje još od 2011. godine čekaju ulazak u šengenski prostor, moraju se tretirati u paketu jer te dvije države nisu pripremile i opremale međusobnu granicu da bude vanjska granica šengenskog prostora. Zbog toga obje zemlje mogu ući samo istodobno.

Povjerenica Johansson pohvalila je Hrvatsku kao prvu zemlju koja je uspostavila neovisni nadzorni mehanizam za poštivanje ljudskih prava migranata i tražitelja azila te istaknula da je nedavno potpisan sporazum o produljenju i jačanju toga nadzornog mehanizma.