Europska komisija: Očekivanja za gospodarstvo u EU i eurozoni izrazitije pogoršana u srpnju

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj smanjen je u srpnju za 2,8 bodova u odnosu na lipanj, na 106,5 bodova, pokazuje izvješće EK-a.

Najviše se pogoršalo ozračje u industriji, što se očituje u padu pripadajućeg indeksa za 8,6 bodova u usporedbi s mjesecom ranije.

Među potrošačima je raspoloženje blago pogoršano, uz pad indeksa za 1,9 bodova. Slijedi građevinski sektor, s blago pogoršanim raspoloženjem i padom indeksa za 1,7 bodova.

S druge strane, poslovni čelnici u maloprodaji i uslugama iskazali su veći optimizam u srpnju, koji se očitovao u rastu odgovarajućih indeksa za 6,7 odnosno 3,4 boda.

Indeks očekivanja zapošljavanja EEI u srpnju je značajnije smanjen, za 6,8 bodova u usporedbi s lipanjskom razinom, na 108,2 boda.

Poslovni čelnici procjenjuju ujedno da je neizvjesnost u poslovanju znatno izraženija nego u lipnju, što se očitovalo u rastu indeksa EUI u srpnju za 3,2 boda, na 12,8 bodova.

Izrazitije pogoršanje u Europi

U EU je u srpnju značajno smanjen indeks ekonomske klime (ESI), za 4,2 boda na 97,6 bodova, što se pripisuje značajnom pogoršanju ozračja u industriji, uslugama i maloprodaji, te među potrošačima, dok je blagi pad povjerenja zabilježen u građevinskom sektoru, navodi se u izvješću EK-a.

U eurozoni je indeks ESI pao za 4,5 bodova, na 99 bodova. Indeksi ekonomske klime tako su na oba područja kliznuli ispod dugoročnih prosjeka, navodi se u izvješću

Među najvećih šest gospodarstava u EU najviše je pao indeks ekonomske klime u Španjolskoj, za pet bodova. Blizu je i Njemačka, najveće gospodarstvo, s padom ESI-ja za 4,9 bodova.

Slijede Italija i Poljska, s padom ESI-ja za 3,4 odnosno 3,2 boda.

Gotovo nepromijenjena situacija po pitanju očekivanja za gospodarstvo u srpnju je zabilježena u Francuskoj, što se očituje u padu indeksa za tek 0,1 bod u odnosu na mjesec ranije. Slijedi Nizozemska, gdje je čak porastao za 0,2 boda.

Menadžeri na oba područja procjenjuju da će manje zapošljavati u idućim mjesecima, što se očitovalo u značajnom padu odgovarajućih indeksa (EEI) u srpnju u odnosu na mjesec ranije, premda su se zadržali iznad svojih dugoročnih prosjeka, navodi se u izvješću Komisije.

Izraženiji pad pripisuje se značajno pogoršanim planovima o zapošljavanju u maloprodaji i uslugama, te u industriji, premda u manjoj mjeri. U građevinskom su sektoru blago poboljšani, pokazuje izvješće.

Tako je na razini Unije EEI pao za 3,6 bodova, a u eurozoni za 3,2 boda, na 106,6 odnosno 107 bodova, pokazalo je izvješće.

Neizvjesnost u poslovanju dodatno je pojačana u srpnju, uz rast pripadajućeg indeksa EUI za 1,2 boda u Uniji, na 25,1 bod, potaknut većom neizvjesnošću u uslugama, maloprodaji i među potrošačima, dok se nije bitnije promijenila u industriji i građevinskom sektoru, navodi se u izvješću EK.

U eurozoni EUI je porastao za 1,3 boda, na 26,1 bod, pokazalo je istraživanje Komisije za srpanj.