Europska komisija o Milanovićevim reformama i mogućim sankcijama

Iako Komisija još nije službeno najavila, moguće je da će u srijedu donijeti ocjenu nacionalnih reformskih programa zemalja članica.

Komisija je ranije utvrdila da u pet zemalja članica (Hrvatska, Bugarska, Francuska, Italija i Portugal) postoje prekomjerne makroekonomske neravnoteže, s tim da bi se protiv Hrvatske i Francuske mogao pokrenuti korektivni postupak za ispravljanje makroekonomskih neravnoteža ako Komisija ocijeni nedovoljno ambicioznim mjere koje su te dvije zemlje najavile u svojim reformskim nacionalnim programima.

Komisija je najavila da će u srijedu usvojiti Europski program o migracijama, u kojem će iznijeti načela i akcijske mjere u tom području za razdoblje od 2015. do 2020.

Predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncer uvrstio je pitanje migracija među 10 svojih političkih prioriteta. Migracijska politika EU-a trebala bi počivati na četiri stupa: snažnoj zajedničkoj politici azila, borbi protiv krijumčarenja ljudi i nezakonitih migracija, upravljaju vanjskim granicama i novoj politici prema legalnim migracijama.

Ministri financija eurozone u ponedjeljak će ponovno raspravljati o pregovorima koje Grčka vodi s međunarodnim vjerovnicima o reformama koje treba provesti u zamjenu za sljedeću tranšu financijske pomoći, ali, po svemu sudeći, dogovor još nije na vidiku.

Sada se ponovno spominje novi rok do kada bi se Grčka trebala usuglasiti s partnerima u eurozoni oko preciznog popisa reformskih mjera koje treba provesti u zamjenu za nastavak financijske pomoći. Najprije se govorilo o drugoj polovici travnja, zatim o 11. svibnja, a sada se govori da bi se dogovor na tehničkoj razini mogao postići početkom lipnja. Sadašnji, drugi program financijske pomoći Grčkoj istječe krajem lipnja. U tom programu predviđena je još jedna tranša od 7,2 milijarde eura koje Grčka može dobiti u zamjenu za reforme.

Od uspostave nove grčke vlade koju je formirala radikalno lijeva stranka Siriza pregovori se vode oko dovršetka drugog financijskog programa, a o trećem se nije ni počelo razgovarati. U eurozoni ističu da je uspješan završetak drugog financijskog programa osnova za raspravu o trećem programu. U utorak se ministrima financija eurozone pridružuju njihove kolege iz svih zemalja članica na sastanku Vijeća za ekonomiju i financije (ECOFIN).

U ponedjeljak će se u Europskom parlamentu, pred posebnim odborom osnovanim radi istrage afere Luxleaks, u kojoj su luskemburške vlasti pogodovale velikim multinacionalnim kompanijama kako bi platile što manji porez, biti saslušani novinari koji su sudjelovali u otkrivanju te afere.

Također u ponedjeljak, Odbor za vanjsku politiku Europskog parlamenta raspravljat će o prijedlogu rezolucije o odnosima s Rusijom. Zastupnici bi u rezoluciji trebali navesti uvjete koje bi Rusija trebala ispuniti radi poboljšanja odnosa s Europskom unijom nakon nezakonite aneksije Krima i ruske uloge u ratu u Ukrajini.

Moskovici: skroman rast, preslab da bi značajnije potaknuo rast zaposlenosti

U Hrvatskoj se očekuje skroman rast, preslab da bi značajnije potaknuo rast zaposlenosti, izjavio je u utorak povjerenik za ekonomske i financijske poslove Pierre Moscovici.

"Očekuje se slab rast u 2015. godini, koji bi se ponešto trebao ubrzati u 2016. godini, potaknut rastom investicija uglavnom iz europskih fondova. Procjenjuje se da će rast biti preslab da bi potaknuo značajniji rast zaposlenosti", rekao je povjerenik Moscovici na konferenciji za novinare odgovarajući na upit novinara da prokomentira gospodarsku situaciju u Hrvatskoj s obzirom na visoki deficit i rast javnog duga.

Moscovici je prošli utorak predstavio proljetne ekonomske prognoze Europske komisije u kojima je blago povećana procjena gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze s 0,2 na 03, posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto.

"Kada je riječ o javnim financijama, imali smo prigodu sastati se s predstavnicima hrvatske Vlade i imamo s njima pozitivan dijalog. Nadam se da će mjere koje će biti najavljene moći biti uzete u obzir na pozitivan način u specifičnim preporukama, koje ćemo predstaviti do polovine svibnja", rekao je Moscovici.

Komisija će sljedeći tjedan objaviti ekonomske preporuke za svaku zemlju članicu, na temelju njihovih nacionalnih reformskih programa.

Blago povećana na 0,3 posto procjena rasta hrvatskog BDP-a

Europska komisija u utorak je blago povećala procjenu gospodarskog rasta za ovu godinu u Hrvatskoj u odnosu na prethodne prognoze, s 0,2 na 0,3 posto, a za sljedeću godinu s 1 na 1,2 posto.

"Očekuje se da će hrvatsko gospodarstvo rasti u 2015. godini po skromnoj stopi od 0,3 posto. Marginalni pomak od 0,1 posto u odnosu na prethodne prognoze može se pripisati poboljšanim izgledima za rast u trgovačkim partnerima Hrvatske", navodi Komisija u svojim prognozama, dodajući da se taj pozitivan vanjski utjecaj djelomično poništava zbog dodatnih mjera na fiskalnoj konsolidaciji.

Prema procjenama Komisije, sve zemlje članice ove će godine imati rast, osim Cipra, kojemu se predviđa pad od 0,5 posto, a najmanje stopa rasta imat će Hrvatska i Finska, obje po 0,3 posto, dok, s druge strane, najveći rast očekuju Irsku i Maltu, po stopi od 3,6 posto.

Prepreka za veći rast Hrvatske ostaje i dalje slaba domaća potražnja, čiji se pad postupno smanjuje. Investicije bi se trebale ove godine smanjiti za 1,8 posto, kao rezultat jakog smanjenja zabilježenog u zadnjem kvartalu prošle godine, ali i zbog planiranog povlačenja dobiti poduzeća u državnom vlasništvu, navodi Komisija.

"Osim toga, niska apsorpcija europskih fondova, postojeći pritisci na razduživanje i slaba domaća potražnja očekuje se da će kočiti investicijske aktivnosti u 2015. godini. Sramežljivi rast ostaje krhak budući da isključivo počiva na vanjskoj potražnji. Izvoz roba i usluga rasta je nešto više od 6 posto u 2014. godini, ali domaća potražnja i dalje koči rast", kaže Komisija.

Komisija procjenjuje da će zaposlenost u Hrvatskoj stagnirati u 2016. godini, a da će potreba za daljnjom konsolidacijom javnih financija opterećivati krhki rast u Hrvatskoj.

Komisija procjenjuje da će smanjivanje privatne potrošnje prestati u ovoj godini zahvaljujući pozitivnom utjecaju reforme oporezivanja osobnih dohodaka i nižih cijena nafte. Nakon što je zaposlenost prošle godine rasla za 2,7 posto, ove će godine stagnirati, a sljedeće se očekuje blagi rast od 0,5 posto. Što se nezaposlenosti tiče, ona se za ovu godinu procjenjuje na 17 posto, a za sljedeću se predviđa njezin blagi pad na 16,6 posto.

Izvoz bi u ovoj godini trebao rasti 3,7 posto, zahvaljujući boljoj cjenovnoj konkurentnosti i oporavku u ostalim članicama EU-a. Zbog slabe domaće potražnje očekuje se sporiji rast uvoza po stopi od 2,4 posto, što povećava hrvatski višak na tekućem računu.

U sljedećoj godini rast BDP-a bi se trebao ubrzati na 1,2 posto, budući da se očekuje završetak smanjivanja domaće potražnje. Trebale bi se povećeti investicije kao rezultat veće apsorpcije europskih strukturnih i investicijskih fondova i poboljšanih očekivanja. Neto vanjska potražnja i dalje bi trebala pozitivno utjecati na rast BDP-a, iako nešto skromnije, budući da se očekuje ubrzanje uvoza.

Rizici za scenarij rasta vezanu su uz dodatne mjere za fiskalnu konsolidaciju i dovođenje javnog duga na održivu razinu.

Proračunski deficit prošle godine je iznosio 5,7 posto, ove se godine procjenjuje na 5,6 posto, a sljedeće godine ponovno 5,7 posto. Među zemaljam EU-a riječ je o najvećem proračunskom deficitu.

Javni dug bi trebao s prošlogodišnjih 85 posto rasti na 90,5 posto, a sljedeće na 93,9 posto. Inflacija bi s prošlogodišnijih 0,2 posto trebala ove godine blago pasti na 0,1 posto, a sljedeće godine rasti na 1,3 posto.

Karamarko: EK potvrdio ono što HDZ govori - među najgorim smo članicama EU-a

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko rekao je prošlu srijedu kako je Europska komisija (EK) potvrdila ono što HDZ govori mjesecima - da je Hrvatska zahvaljujući lošoj gospodarskoj politici aktualne Vlade među najgorim članicama Europske unije (EU).

"Europska komisija je, nažalost, potvrdila ono što govorimo već mjesecima. Hrvatska je zahvaljujući lošoj gospodarskoj politici aktualne Vlade među najgorim članicama EU i to zbog stagnacije zapošljavanja, velikog javnog duga, nepovlačenja novca iz dostupnih nam EU fondova, neprivlačenju zdravih investicija, slaboj domaćoj potrošnji te najmanjoj stopi rasta BDP-a", rekao je predsjednik HDZ-a novinarima prije obilježavanja 25. obljetnice te stranke u Garešnici.

Na pitanje kako komentira izjavu ministra financija Borisa Lalovca da je Hrvatska zaduženija od Grčke, odgovorio je kako je ministar Lalovac nažalost u pravu. Karamarko je upozorio i da je primarni deficit i zaduženje zemlje golemo te kako nijedna ozbiljna mjera nije napravljena da se deficit smanji i da oživi bilo kakva aktivnost u gospodarstvu.

U vezi s najavljenim rastom koji ističe Vlada, Karamarko je rekao da je to isključivo posljedica onog što se događa oko nas, a ne rezultat Vladinih mjera.

"Da se razumijemo, izražavam zadovoljstvo i veselje bilo kakvim rastom, međutim, bio bih još veseliji kad bi to bila posljedica nekakvih smislenih mjera ove Vlade, ali, nažalost, nije. Prema tome, vrijeme je za Vladu koja će doista svojim mjerama taj rast definitivno potencirati", istaknuo je.