Europa mora pojačati djelovanje kako bi spriječila gubitak biološke raznolikosti

Europske zemlje i donositelji odluka "iduće bi desetljeće trebali iskoristiti za radikalno ubrzanje djelovanja" čiji je cilj ispunjenje dugoročnih ciljeva za 2030. i 2050. godinu, stoji u izvješću EEA.

Agencija sa sjedištem u Kopenhagenu podsjeća da se europski kontinent suočava s ekološkim izazovima neviđenih razmjera.

Ekološka situacija pogoršana je nakon objave prethodnog izvješća prije pet godina, a aktualne su prognoze prilično neujednačene. 

Izvješće pod nazivom "Okoliš u Europi - stanje i izgledi u 2020." istražuje stanje okoliša u posljednjih pet godina i razmišlja o budućim trendovima.

"Još smo suočeni s ozbiljnim nedostacima u primjeni", kazao je izvršni direktor EEA, Hans Bruyninckx, dodajući da klimatske promjene, onečišćenje zraka i buka značajno utječu na okoliš i na ljudsko zdravlje.

Podsjetio je da energetski sustav još uvijek emitira previše ugljika, da se prometni sektor i dalje oslanja na motore s unutarnjim izgaranjem, a i puno je izazova povezanih sa sustavom prehrambene industrije, pri čemu treba voditi računa o onome što ljudi konzumiraju i o tomu na koji se način proizvodi hrana. 

Bruyninckx kaže da bi gradovi trebali biti održivi kada su posrijedi stanovanje i mobilnost njihovih stanovnika. 

Smatra da europski građani trebaju "učinkovite alternative", poput primjerice brzih vlakova koji bi na kraćim relacijama zamijenili zrakoplove.

Kada je riječ o zaštiti i očuvanju biološke raznolikosti i prirodnih resursa u Europi, čini se da će se ostvariti samo dva od 13 ciljeva predviđenih za realizaciju u 2020. godini - precizirat će se zaštićena pomorska i kopnena područja.

Onečišćenje zraka i dalje je vodeći uzrok prerane smrti u brojnim europskim državama, no usred povećanog interesa javnosti za pitanja očuvanja okoliša i klime, kao i za održivu budućnost, ima razloga za optimizam, stoji u objavi EEA. 

Znaci koji ulijevaju optimizam su razne tehnološke inovacije te Europski zeleni sporazum koji je najavila nova predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen. Zaštita okoliša i borba protiv klimatskih promjena ključno su obećanje Komisije, čiju je realizaciju nova čelnica EU-a najavila u prvih stotinu dana svojega mandata. 

Nacrtom Europskoga zelenog sporazuma najavljuje se 'paket temeljitih i transformativnih politika' kojima nova Komisija želi odgovoriti na klimatske promjene i izgraditi temelje zelenog gospodarstva.

Zeleni sporazum "prepoznaje hitnost djelovanja na način kakav u Europi ranije nismo imali priliku vidjeti", rekao je Bruyninckx. "Riječ je o ozbiljnom pomaku. Prvi put u povijesti europskih institucija ovaj je prioritet tako visoko na dnevnome redu", dodao je.

Vrijeme objave izvješća poklapa se s održavanjem UN-ova sastanka o klimatskim promjenama COP25, koji je započeo ovaj tjedan u Madridu.

"Ako uspijemo ostvariti sve što smo predvidjeli, bit će to višestruka korist za Europu i za Europljane, a veliku korist od svega imat će naše gospodarstvo, kao i čitav planet", kazao je Frans Timmermans, izvršni potpredsjednik Europske komisije zadužen za Zeleni sporazum.