Europa donijela veliku odluku o Hrvatskoj: 'Preopterećeni ste, ne morate to više raditi'

Prema izvješću povjerenika EU-a za unutarnje poslove Magnusa Brunnera, zemlje koje su  pod snažnim migracijskim pritiskom mogu do kraja 2026. zatražiti djelomično ili potpuno izuzeće od primanja dodatnih migranata iz drugih članica. Među njima su uz Hrvatsku i Njemačku još Belgija, Bugarska, Estonija, Francuska, Finska, Irska, Litva, Latvija, Nizozemska i Poljska.

Zbog migrantskog pritiska proteklih godina kao i opasnosti od novog pritiska, ove zemlje će biti djelomično ili potpuno izuzete, ako to zatraže, od drugih oblika solidarnosti, poput novčanih uplata ili materijalnih doprinosa. Te oblike potpore teoretski mogu pružiti države članice EU-a koje ne žele primati izbjeglice.

Kao zemlje koje će iduće godine zbog visokog migracijskog pritiska imati pravo na solidarnost drugih članica EU-a, Komisija u svojoj analizi navodi Grčku i Cipar te Španjolsku i Italiju. Grčka i Cipar suočeni su, prema izvješću, s neproporcionalno velikim brojem dolazaka tijekom protekle godine, dok su Španjolska i Italija opterećene brojnim plovilima koje dolaze preko Sredozemlja.

‼️Brussels has once again shown what it means by “solidarity”: that Member States should pay for their own security. 👉The @EU_Commission has announced which countries will be rewarded and which will be obliged to contribute under the new migration support scheme. According to… pic.twitter.com/v6p1NGxbeT

— Balázs Orbán (@BalazsOrban_HU) November 12, 2025

Pomoć s dronovima

U sklopu reforme predviđena je i stroža kontrola vanjskih granica, uz dodatnih 250 milijuna eura za nadzorne sustave, uključujući dronove i opremu za registraciju novopristiglih migranata. Izvješće, koje je sada po prvi put predstavljeno, smatra se ključnim korakom u provedbi reforme europskog sustava azila (GEAS), koja uključuje i mehanizam solidarnosti radi rasterećenja država članica posebno pogođenih migracijama.

Prema GEAS-u, države koje su osobito opterećene imaju pravo na solidarnost drugih članica EU-a, bilo kroz prihvat migranata, bilo kroz financijske doprinose. Solidarnost se, međutim, može pružiti i na druge načine — primjerice, financiranjem projekata za borbu protiv nezakonitih migracija u trećim zemljama ili davanjem materijalne pomoći.

Bivši saborski zastupnik spomenuo Schengen i migrante: 'To pokazuje da EU ide svome kraju'

Cilj tog sustava uravnoteženja jest da izbjeglice ostanu u zemlji u koju prvo stignu, a ne putuju dalje. Države poput Grčke ili Italije trebale bi, osim toga, provoditi ubrzane postupke azila na vanjskim granicama. Zauzvrat bi trebale biti rasterećene zemlje EU-a u koje dolazi najviše migranata. O prijedlozima Komisije za takozvani fond solidarnosti sada trebaju raspravljati države članice, obajvio je DW.