Europa donijela veliku odluku na koju se čekalo godinama: Za Hrvatsku to znači puno posla

Prema podacima Eurostata, statističke agencije EU-a, prošle godine je bilo postavljeno 1,14 milijuna zahtjeva za azil. Već četiri godine broj zahtijeva stalno se povećava. Osim toga, oko četiri milijuna ratnih izbjeglica iz Ukrajine je došlo u zemlje EU-a od 2022. godine, oni imaju automatski pravo boravka i ne moraju tražiti azil. Tražitelji azila i izbjeglice trebali bi, u roku od sedam dana nakon dolaska kopnenim, vodenim ili zračnim putem, biti jasno identificirani i registrirani u proširenoj biometrijskoj bazi podataka Eurodac.

Migranti iz zemalja sa stupnjem priznavanja azila manjim od 20 posto, trebali bi biti zadržani na granici do dvanaest tjedana. U kampovima, koji moraju biti formirani u zemljama s vanjskim granicama na jugu EU-a, u Grčkoj, Italiji, Malti, Španjolskoj, Hrvatskoj i na Cipru, trebalo bi se odlučivati tko će biti vraćen u matičnu zemlju bez daljnjeg ispitivanja. To se odnosi samo na manjinu onih koji dolaze. Kapacitet tih kampova trebali bi biti 30.000 mjesta širom EU.

Migranti iz zemalja s višim stupnjem priznavanja azila trebali bi prolaziti redovnu proceduru azila. Te procedure, koje su do sada nekada trajale i godinama, trebalo bi skratiti. Odbijene tražitelje azila bi se vraćalo izravnos vanjskih granica. Zemlje takozvanog prvog ulaska u EU, trebale bi imati mogućnost neke od tražitelja azila ili migrante koji imaju dobre šanse za azil, prebaciti u druge zemlje-članice EU-a. Između država-članica trebala bi u vezi s tim postojati "obvezna solidarnost", piše Deutsche Welle.

Foto: HINA/Milan Šabić

Države će plaćati 20.000 eura po odbijenom migrantu

Države poput Mađarske, koje ne žele migrante, plaćale bi odštetu od 20.000 eura po odbijenom migrantu, ili staviti na raspolaganje opremu i osoblje zemljama takozvanog prvog ulaska u EU. Međutim, taj sustav kompenzacije nije propisan zakonom, već o njemu moraju pregovarati države-članice od slučaja do slučaja. Ako se neka zemlja osjeća preopterećenom, ona može ublažiti mnoga pravila i zahtijevati više solidarnosti. Svih 27 država zajedno odlučuje o tome je li nastupila takva "krizna situacija".

Dakle, ima mnogo prostora za političke pregovore i natezanja. Mnogi tražitelji azila su do sada izravno iz Grčke ili Italije odlazili u Njemačku, Austriju, Francusku, Nizozemsku ili Belgiju. To važi i za odbijene potražitelje azila. Zemlja prvog prijema (npr. Italija) zapravo bi i po sada važećim pravilima te migrante trebala primiti nazad. No, u praksi se to ne dešava. Novi Pakt o migraciji sada ponovo revidira pravila. Poticaji za unutrašnju migraciju, takozvani faktori privlačenja (pull factors), trebali bi biti oslabljeni ujednačenim uvjetima prijema širom EU.

Pakt predviđa da se ljude u budućnosti brže deportira u zemlje porijekla ili tranzitne zemlje koje su označene kao sigurne. Europska unija teži sklapanju više sporazuma s trećim zemljama kako bi one ponovo prihvaćale odbijene migrante. Često se kao primjer navodi nedavni sporazum s Tunisom. Ta zemlja se složila da ponovno prihvati svoje državljane u zamjenu za ekonomsku pomoć. Međutim, vlada Tunisa ne želi ponovno primati ljude iz podsaharske Afrike, koji su migrirali u EU preko Tunisa.

Foto: EPA/Luis Torres

Baza podataka koju će koristiti sve zemlje članice

Sporazum s Turskom iz 2016. doveo je do smanjenja broja sirijskih izbjeglica koje su stizale u Grčku tijekom četiri godine. Taj sporazum, međutim, više ne funkcionira, jer Turska više ne prihvaća sirijske izbjeglice koje su deportirane iz Grčke. Zemlje na vanjskim granicama EU-a bi ubuduće trebale registrirati sve ljude koji dolaze i čuvati njihove biometrijske podatke u bazi podataka, koju će moći koristiti sve države EU.

Na taj će se način moći ustanoviti podnose li, primjerice, migranti koji su odbijeni u Grčkoj ponovno zahtjev za azil u Austriji ili prolaze kroz više drugih zemalja. Tražitelj azila bi potom lakše mogao biti vraćen u zemlju takozvanog prvog ulaska u EU i na kraju u zemlju porijekla. Od 2015. godine bilo je nekoliko pokušaja da se uvede obvezna registracija. Dosadašnja baza podataka Eurodac, koja je čuvala samo otiske prstiju, imala je značajne propuste i tehničke nedostatke.

Europa usvojila pakt koji je izazivao brojne kontroverze: Ovo će se posebno ticati Hrvatske

Zagovornici Pakta tvrde da će stroža pravila i procedure koje dovode do bržih vraćanja odbijenih migranata imati dugoročni efekat odvraćanja – manje ljudi će kretati na put, jer će imati manje šanse za ostanak u Europi nego što je to sada slučaj, čak i ako im zahtjev za azil bude odbijen ili bez odgovarajućeg postupka. Kritičari pakta smatraju da se time potkopava pravo na azil u EU i da će oni kojima je zaštita zaista potrebna ubuduće bivati odbijeni. Oni smatraju da će se nesreće i pogibije na putu preko Sredozemlja nastaviti.