EU u školama: 44 posto Europljana ne razumije kako Europska unija radi

U izvješću kažete kako bi mladi ljudi bili više zainteresirani za europski projekt kad bi znali više o EU-u. Je li to uistinu razlog za političku apatiju koju vidimo u mnogim državama članicama?

Ne mislim da se radi o pojednostavljenom gledanju na problem. Prema anketama, 44 posto Europljana ne razumije kako radi EU i mnogi smatraju da se njihov glas ne čuje u Europskoj uniji. Da sam mlada osoba, želio bih znati svoja prava, želio bih znati svoju povijest, europsku povijest te kako se mogu uključiti u projekt stvaranja bolje Europske unije, naročito u vrijeme rasta euroskepticizma.

Koliko država članica je već integriralo europsku dimenziju u nacionalne kurikulume? Zašto neke zemlje to još nisu učinile?

Prema izvješću iz 2013. u većini država članica imamo sadržaj koji se tiče Europske unije u školama na nekim razinama obrazovanja, osim četiri države u kojima nije pronađen nikakav relevantan sadržaj u osnovnim školama. Međutim, sadržaj je često fragmentiran, nije napredan, preopćenit i nedostaje mu konzistentnosti i usklađenosti s ostalim predmetima, stoga je djeci teško zapravo razumjeti o čemu se radi u EU-u. Ovo područje spada pod načelo supsidijarnosti te EU nema ovlasti, ali vjerujem da nakon ovog izvješća možemo postići da se Europska unija podučava u programima svih država članica.

Kako bi se trebalo podučavati o EU-u?

Najvažnije je osigurati pravilne informacije koje će učenike i studente učiniti znatiželjnima. Ne treba biti izazov, ne treba biti vrlo tehnički. Svi se sjećamo kako smo u školama voljeli jednostavne lekcije. Vjerujem da se informirati može jednostavno.

Zastupnici Europskog parlamenta raspravljaju u ponedjeljak 11. travnja o savjetodavnom izvješću u kojem se poziva države članice da osnaže europsku dimenziju u obrazovanju kako bi građani bolje razumjeli EU, a glasovati će u utorak, navodi EP.