EU: Hrvatska s rastom industrijske proizvodnje, ali je ranije pala

U svibnju je u Hrvatskoj sezonski prilagođena industrijska proizvodnja na mjesečnoj razini porasla za 2,6 posto, nakon što je u prethodnom mjesecu bila smanjena za 4,1 posto, izvijestio je europski statistički ured.

U skupini zemalja s najvećim mjesečnim rastom nalaze se još Litva i Portugal, s rastom industrijske proizvodnje za 1,7 odnosno za jedan posto.

Daleko najveći pad industrijske proizvodnje prema raspoloživim podacima Eurostata zabilježen je u Irskoj, za 6,9 posto. Slijede Nizozemska i Grčka, s padom industrijske proizvodnje za 5,7 odnosno 5,1 posto.

U 28-članoj EU sezonski prilagođena industrijska proizvodnja skliznula je na mjesečnoj razini za 0,3 posto, nakon što je prema revidiranim podacima Eurostata u prethodnom mjesecu stagnirala. Pad je rezultat smanjenja u segmentima proizvodnje energije, za 1,2 posto, netrajnih potrošačkih roba, za 0,6 posto, i intermedijarnih proizvoda, za 0,2 posto. Proizvodnja trajnih potrošačkih roba na mjesečnoj je razini stagnirala dok je ona kapitalnih roba porasla za 0,6 posto.

Na godišnjoj je razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u EU u cjelini uvećana za dva posto, nakon 1,2-postotnog rasta u travnju.

Svibanjski je rast rezultat povećanja proizvodnje kapitalnih roba za 4,2 posto, trajnih roba za 4,1 posto i intermedijarnih proizvoda za 2,2 posto. Rast su pak prigušili sektori proizvodnje netrajnih potrošačkih dobara i energije, u kojima je proizvodnja smanjena 0,4 odnosno 0,9 posto.

Među zemljama EU-a najviše je na godišnjoj razini porasla industrijska proizvodnja na Malti, za 9,5 posto, u Latviji, za 6,5 posto, i u Mađarskoj za 6,2 posto.

U Hrvatskoj je industrijska proizvodnja u svibnju na godišnjoj razini porasla za 4,4 posto, nakon 1,2-postotnog rasta u prethodnom mjesecu, pokazalo je izvješće Eurostata.

Najveći je pad industrijske proizvodnje na godišnjoj razini među članicama EU-a zabilježen u Nizozemskoj, za 7,4 posto, te Finskoj, za 5,1 posto, i Irskoj, za pet posto.

Trend zabilježen na razini EU-a prati i 19-člana eurozona. Na mjesečnoj razini sezonski prilagođena industrijska proizvodnja smanjena je 0,4 posto, nakon stagnacije u prethodnom mjesecu, kako pokazuju revidirani podaci.

Ukupni je pad rezultat smanjene proizvodnje energije i netrajnih potrošačkih roba, za 3,2 odnosno 1,4 posto. Rast je zabilježen u segmentu kapitalnih roba, za jedan posto, trajnih potrošačkih roba, za 0,4 posto, i intermedijarnih roba, za 0,1 posto.

Na godišnjoj razini kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u eurozoni bila je u plusu 1,6 posto, nakon revidiranog 0,9-postotnog rasta u travnju. Njezin rast proizlazi iz povećane proizvodnje trajnih potrošačkih roba, za 4,8 posto, kapitalnih roba, za 4,1 posto, i intermedijarnih roba za 2,2 posto. Uteg su pak bili segmenti proizvodnje energije i netrajnih potrošačkih roba, s padom proizvodnje za 4,2 odnosno 0,5 posto.