EP želi lakši pristup pomoći iz Fonda solidarnosti za regije pogođene katastrofama, spomenuli i donacije Hrvatskoj nakon potresa

Europski parlament upozorava na poteškoće na koje nailaze države korisnice Fonda kad je riječ o utvrđivanju točnog iznosa štete u vrlo kratkom roku. Zastupnici su istaknuli i da su zbog sve većeg utjecaja klimatskih promjena i intenziviranja prirodnih katastrofa države članica EU-a sve ranjivije i smatraju da bi EU trebao olakšati i ubrzati korištenje pomoći iz FSEU-a regijama pogođenim katastrofama.

Zastupnici stoga, kako bi se olakšao postupak, pozivaju Komisiju da istraži načine za uklanjanje administrativnih prepreka te za "maksimalnu fleksibilnost u dodjeli sredstava iz Fonda".

Parlament zahtijeva da EU posveti posebnu pozornost najudaljenijim regijama, otocima i područjima seizmičke ili vulkanske aktivnosti - dijelovima Europe posebno ugroženim prirodnim katastrofama. 

U izvješću o reviziji Fonda solidarnosti su predstavljene reforme Fonda solidarnosti koje će pomoći u prilagodbi stanju na terenu, uzimajući u obzir regionalne razlike, administrativne poteškoće te potrebu za brzom isplatom pomoći ugroženim zemljama u situacijama kada njihova nacionalna sredstva nisu dovoljna.

Izvješće je usvojeno sa 668 glasova za, 10 protiv i 18 suzdržanih.

Povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit je europarlamentarcima rekao da je u 2020. godini pristiglo devet novih zahtjeva zbog prirodnih nepogoda. "Tu je i inicijativa ulaganja nakon korone. Ukupni je paket vrijedan 530 milijuna eura. 17 država članica i tri pristupnice dobile su sredstva za borbu protiv bolesti Covid-19", rekao je Schmit.

Istaknuo je da je Hrvatska jedna od zemalja kojoj je upućena najveća financijska pomoć.

"Prošla je godina bila poseban izazov za Hrvatsku koja je imala dva teška potresa i seriju manjih. Od prvog dana smo izrazili solidarnost s hrvatskim narodom kroz dodijeljena sredstva. Ukupno 683,7 milijuna eura otišlo je u Hrvatsku još 2020., nakon prvog potresa. To je apsolutno najveći iznos ikada isplaćen nakon neke prirodne nepogode", rekao je Schmit.

Također je napomenuo da će oporavak Hrvatske biti dugotrajan te da će biti potrebna naknadna sredstva što dodatno naglašava važnost ovog Fonda.

Fond solidarnosti osnovan je 2002. godine sa ciljem pomoći zemljama članicama u kriznim situacijama izazvanim prirodnim katastrofama i drugim kriznim situacijama.

Izvjestitelj Odbora za regionalni razvoj, Younous Omarjee (Klub zastupnika Ljevice) je naveo da je "ovaj fond veoma važan jer daje financijsku pomoć zemljama članicama i regijama pogođenim prirodnim katastrofama. Mobilizirali smo Fond u 24 zemlje članice uz proračun od 6 milijardi eura".

Omarjee je dodao da je Fond solidarnosti posebno važan danas, kada se suočavamo s čestim prirodnim nepogodama. "Zbog klimatskih promjena i činjenice da će se takve nepogode i dalje događati, moramo imati takav fond. Na području Europe, od 1980. godine ove su nas katastrofe koštale 500 milijardi eura gubitaka i stotine tisuća života", rekao je Omarjee.

Europarlamentarci su u utorak  sa 675 glasova za, osam protiv te 13 suzdržanih odobrili i novih 397.5 milijuna eura iz Fonda solidarnosti EU-a (FSEU) za pomoć 17 država članica i tri zemlje pristupnice zbog izvanrednog stanja u području javnog zdravlja uslijed pandemije covida-19. 

Sredstva će biti namijenjena Austriji, Belgiji, Češkoj, Estoniji, Francuskoj, Grčkoj, Hrvatskoj, Irskoj, Italiji, Latviji, Litvi, Luksemburgu, Mađarskoj, Njemačkoj, Portugalu, Rumunjskoj, Španjolskoj te  Albaniji, Crnoj Gori i Srbiji.

Dodatnih 86,7 milijuna eura bit će dodijeljeno Grčkoj i Francuskoj zbog prirodnih katastrofa u drugom semestru 2020. godine.

Uz odobrenje nove pomoći, zastupnici su pozvali Komisiju da pojednostavi korištenje Fonda solidarnosti EU-a kako bi osigurao odgovor na klimatske promjene te na sve učestalije prirodne katastrofe, naveo je Europski parlament na svojem portalu.