EP podržao mjere za suzbijanje manipulacija porezima i nelojalne konkurencije među članicama

Europarlamentarci su na plenarnoj sjendici u Strasbourgu prihvatili dvije komplementrane direktive koje predlaže Komisija, o zajedničkoj osnovici poreza na dobit i zajedničkoj konsolidiranoj osnovici poreza na dobit, kako bi se na jedinstvenom tržištu Europske unije ustanovio i transparentniji sustav oporezivanja tvrtki koje posluju u više država članica.

Nova pravila trebaju spriječiti premještanje dobiti korporacija u članice gdje su porezi niži ali i pojednostaviti poslovanje jer tvrtke koje posluju u nekoliko država sada moraju proučavati porezna pravila svake od tih država. 

Prva direktiva pokušava definirati na razini EU-a i cijelog jedinstvenog tržišta jednak pristup u utvrđivanju poreza na dobit jer sadašnja pravila omogućuje neke članice da skrivenim potporama privlače ulagače, istaknula je europarlamentarka Ivana Maletić za Hinu.

"Mnoge države u izračunima i svojim poreznim pravililima propisuju razna pravila i moguće olakšice kojima se umanjuje porezna osnovica za izračun poreza na dobit. To je najviše vezano uz to što želite poticati u državi, npr. istraživanje i razvoj ili specifične investicije koje donose otvaranje novih radnih mjesta. Europska komisija predlaže, a i mi u Europskom parlamentu smo to podržali, da pristup bude jedinstven u svim državama članicama jer su dosadašnji pristup stvarao skrivene potpore. Znači, uopće se ne zna koliko neka država de facto kod sebe umanjuje porez na dobit te tako privlači investicije i odvlači kapital iz drugih članica. Sada to više ne bi bilo moguće jer se ovim zabranjuju sve te skrivene potpore", objasnila je Maletić, članica Odbora Europskog parlamenta za ekonomsku i monetarnu politiku.

Maletić napominje da direktive i dalje prepoznaju važnost istraživanja i razvoja inovativnih novoosnovanih poduzeća koja su inovativna, što će i dalje imati poseban status i biti posebno priznato kao odbitak u definiranju porezne osnovice.

Glede manipulacije razlikama u poreznim propisima članica EU-a, Maletić primjećuje da su to korporacije "razvile do razine znanosti".

"Uočavaju gdje je najmanje opterećenje i onda prebacuju i prikazuju svu dobit u državi u kojoj bi platili najmanji porez. Kompanija koja ima podružnice u više država koje ostvaruju različite rezultate bi proučavajući te rupe u propisima prebacivala dobit u područje gdje je najisplativije a u drugim podružnicama prikazivala gubitak. Ovo premještanje poreza se pokušava zaustaviti direktivom o konsolidiranoj osnovici poreza na dobit". objašnjava Maletić,

"Mi smo se često u Hrvatskoj znali buniti da kompanije izvlače dobit iz Hrvatske i plaćaju porez na dobit u svojim matičnim državama, ili gdje im je najjeftinije a ovim se traži da se utvrdi konsolidirani rezultat na razini svih tih podružnica, odnosno na razini cijele grupe. Temeljem tog konsolidiranog rezultata uvodi se kroz direktivu posebna formula koja uzima u obzir imovinu, prihode, broj zaposlenih i onda se osnovica poreza na dobit raspodjeljuje i porez plaća po državama gdje su podružnice".

"Nekim državama to ne odgovara, a Hrvatskoj, kako nismo koristili te mogućnosti privlačenja investicija kroz velike porezne olkašice, ovo ide u prilog", ocijenila je Maletić.

Nakon usvajanja u parlamentu prijedlozi direktiva proslijeđuju se Vijeću EU-a.

Maletić je napomenula kako ima članica koje ne podržavaju prijedlog što se vidjelo i u parlamentu na glasanju u Odboru za ekonomsku i monetarnu politiku gdje je troje zastupnika,, iz Irske, Švedske, i Nizozemske, imalo izdvojeno mišljenje.

Parlament ima savjetodavnu ulogu u zakonodavnom postupku, a zakoni se usvajaju jednoglasno od strane država članica u Vijeću.

Izvjestitelj parlamenta za direktivu o uspostavi zajedničke osnovice poreza na dobit, nizozemski socijaldemokrat Paul Tang, ocijenio je da "nacionalne vlade i čelnici EU-a počinju shvaćati da je trenutni sustav star i šteti građanima i malim tvrtkama" i dodao da "poticaj postoji, a sad moramo nastaviti vršiti pritisak“, prenio je portal Europskog parlamenta.

Izvjestitelj Alain Lamassoure (EPP, Francuska) za direktivu o uspostavi zajedničke konsolidirane osnovice poreza na dobit ističe da je ona važna jer "onemogućava državama članicama da postave sheme za agresivno porezno planiranje stvarajući umjetne načine privlačenja fiskalne dobiti na štetu drugih zemalja u kojima se ostvaruje zarada“.

Lammasour je napomenuo da je "parlament je na osnovu prikupljenih podataka uveo novi faktor u formulu o raspodijeli fiskalne dobiti među državama članicama“ i istaknuo da "trebamo digitalni porez što je prije moguće". "Naše istraživanje pokazalo je će za tri godine gubici od nedostatka oporezivanja tvrtki kao što su Google i Facebook iznositi oko 5,1 milijardu eura. Dakle, trebamo promijeniti pravila kako bi igra bila poštena“, kaže Lammasour.

Po prijedlogu Komisije novi zakon bi se odnosio na tvrtke s konsolidiranom dobiti većom od 750 milijuna eura, a zastupnici Europskog parlamenta se zalažu da obuhvati sve u roku od sedam godina.