Ekonomska klima u Hrvatskoj pogoršana prvi put u tri mjeseca

Indeks ekonomske klime (ESI) u Hrvatskoj spustio se u svibnju na najnižu razinu od prošlogodišnjeg rujna i iznosio je 116,1 bod. U travnju iznosio je 118,6 bodova.

Njegova se vrijednost u svibnju smanjila prvi puta od veljače, kada je pao 1,8 bodova, pokazuje istraživanje Europske komisije.

Raspoloženje je u tekućem mjesecu pogoršano u svim sektorima hrvatskog gospodarstva a najviše u industriji, čiji je podindeks potonuo 3,6 bodova u odnosu na travanj i iznosio je 0,0 bodova. Izrazito su pogoršana i očekivanja u uslužnom sektoru, iskazana u padu odgovarajućeg podindeksa za 2,6 bodova, na 15,8 bodova.

Lošije raspoloženje zabilježeno je i među potrošačima, pa je odgovarajući podindeks oslabio 2,3 boda, na minus 20,1 bod. U maloprodaji i građevinskom sektoru podindeksi su kliznuli za 1,4  odnosno 0,4 boda, na 9,9 odnosno minus 12,2 boda, pokazuje istraživanje EK.

Na razini Europske unije očekivanja su u svibnju blago poboljšana u odnosu na prethodni mjesec, te je indeks ekonomske klime (ESI) porastao za 0,5 bodova, na 105,7 bodova.

Najviše je poboljšano raspoloženje u građevinskom sektoru, iskazano rastom odgovarajućeg podindeksa za 2,9 bodova. Značajnije je poboljšano i raspoloženje među potrošačima, čiji je podindeks porastao za 1,1 bod.

Sličan rast podindeksa zabilježen je i u maloprodaji, za 0,9 bodova, dok su u industriji očekivanja ostala gotovo nepromijenjena, pa je odgovarajući podindeks porastao za 0,3 boda.

Slabija su pak očekivanja zabilježena u uslužnom sektoru, uz pad odgovarajućeg podindeksa za 1,0 bod, pokazuje istraživanje.

Među vodećim gospodarstvima EU koja nisu u sastavu eurozone, indeks za Poljsku pao je za 1,6 bodova, dok je onaj Velike Britanije poskočio za 1,3 boda.

Indeks ekonomske klime (ESI) koji mjeri očekivanja u eurozoni poboljšan je u svibnju za 0,7 bodova u odnosu na travanj i iznosio je 104,7 bodova.

Raspoloženije se popravilo u svim segmentima gospodarstva, uz izuzetak uslužnog sektora. Najviše su poboljšana očekivanja među potrošačima, čiji je podindeks porastao za 2,3 boda. Značajnije su poboljšana očekivanja i u maloprodaji,  uz rast odgovarajućeg podindeksa za 1,9 bodova, te u građevinskom sektoru, uz rast podindeksa za 1,7 bodova.

Oslabilo je jedino raspoloženje u uslužnom sektoru, čiji je podindeks kliznuo za 0,4 boda. U industriji je raspoloženje ostalo nepromijenjeno u odnosu na travanj.

Među vodećim je gospodarstvima eurozone najviše porastao ESI koji mjeri očekivanja u Francuskoj, za 1,5 bodova. U Njemačkoj je njegov rast bio znatno slabiji i iznosio je 0,4 boda.

Španjolski je pak ESI zabilježio isti bodovni pad, dok je onaj talijanski ostao gotovo nepromijenjen,

U odvojenom je izvješću EK izvijestila da je indeks očekivanja u poslovnom sektoru (BCI) eurozone u svibnju porastao za 0,11 bod u odnosu na prethodni mjesec, na 0,26 bodova. Razlog su po EK poboljšane ocjene menadžera o proizvodnji u prethodnom razdoblju, te o ukupnim knjigama narudžbi i zalihama gotovih proizvoda. Slabija su pak očekivanja proizvodnje u predstojećem razdoblju.