EK predlaže produljenje Junckerova investicijskog plana, evo do kada

„Investicijski plan, unatoč prognozama pesimista, djeluje. Europski fond za strateške investicije (EFSI) svakodnevno stvara radna mjesta i potiče ulaganja u realnom gospodarstvu. Zbog toga predlažemo nastavak njegova djelovanja i nakon 2018. Budimo ambiciozni i potaknimo Europu da ponovo počne ulagati," izjavio je Predsjednik Europske  komisije Jean-Claude Juncker.

Investicijski plan Europske komisije predložio je 2014. godine njezin predsjednik Juncker kako bi se potaknula ulaganja, gospodarski oporavak i zapošljavanje u Europskoj uniji. Planom je predviđeno da se u tri godine (2015-2018) pokrenu investicije vrijedne  315 milijardi eura. U sklopu toga plana osnovan je Europski fond za strateške investicije (EFSI) unutar Europske investicijske banke (EIB) težak 21 milijardu eura, koji zatim trebaju privući privatne investitore da ulažu u energetske i infrastrukturne projekte, istraživanje, razvoj itd.

EFSI preuzima rizik eventualnih prvih gubitaka, što EIB-u omogućuje da ulaže u projekte u koje inače ne ulaže budući da ima vrlo restriktivno odobravanje kredita.

U prvih godinu dana EFSI je privukao oko 100 milijuna eura investicija.

"Tijekom posljednjih 12 mjeseci ostvarili smo puno toga u suradnji s EIB-om. Dali smo potporu inovativnim energetskim projektima, zdravstvenim centrima, urbanom razvoju i širokopojasnom internetu velike brzine. Oko 150 000 malih i srednjih poduzeća dobilo je pristup novom financiranju. Stvorili smo središte za pružanje savjetodavnih usluga i tehničke podrške promotorima projekata. Pokrenuli smo novi portal za promotore kako bi svoje projekte predstavili ulagačima u cijelom svijetu", rekao je Jyrki Katainen, potpredsjednik nadležan za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost.

Komisija je najavila da će na jesen iznijeti zakonodavne prijedloge za produljenje djelovanja EFSI-a, uzimajući pritom u obzir nedostatak proračunskih sredstava.

Jedan od najvećih uspjeha EFSi-a je snažno zanimanje i sudjelovanje posredničkih banaka širom EU-a u financiranju malih i srednjih poduzeća.

U Hrvatskoj su odobrena tri projekta s posredničkim bankama ili fondovima u iznosu od  4,1 milijun eura, koji bi trebali privući 106 milijuna eura investicija u korist 946 mala i srednja poduzeća.

U sklopu Junckerova plana do sada je odobreno najviše infrastukturnih projekata iz područja energetske učinkovitosti, slijedi projekti iz podrućja istražianja i razvoja, prometa te digitalnog sektora.