EK povećala procjenu pada BDP-a, prognoza - Hrvatska najlošija u EU

Europska komisija povećala je u utorak procjenu pada hrvatskog gospodarstva u ovoj godini s prethodnih 0,6 na 0,7 posto, dok bi stopa nezaposlenosti mogla porasti s lanjskih 17,3 na 17,7 posto.

U danas objavljenim jesenskim prognozama, EK predviđa pad hrvatskog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 0,7 posto u ovoj godini, dok bi sljedeće godine trebao blago rasti za 0,2 posto, što je također smanjena procjena u odnosu na prethodnu prognozu o rastu za 0,7 posto. U 2016. godini EK očekuje rast BDP-a za 1,1 posto.

Jesenske prognoze završene su prije nego što je Vlada usvojila prijedlog rebalansa proračuna za ovu godinu i prijedlog proračuna za 2015. tako da u ove prognoze nisu uvrštene predložene promjene poreza na dohodak i oporezivanja kamata na štednju, koje bi trebale stupiti na snagu sljedeće godine.

"Nakon šest godina recesije, očekuje se da će Hrvatska sljedeće godine imati marginalno pozitivan rast, a oporavak investicija trebao bi potaknuti rast 2016. godine", navodi Komisija.

Deficit bi ove godine trebao iznositi 5,6 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 5,2 posto. Proračunski deficit bi, prema prognozama Komisije trebao sljedeće godine blago pasti na 5,5 posto, a 2016. godine ponovno se vratiti na 5,6 posto.

Komisija navodi da su razlog za to niži prihodi od PDV-a. Na rashodovnoj strani, stvari su uglavnom odvijaju prema planovima vlasti, ali je u drugoj polovici godine došlo do povećanih troškova uzrokovanih poplavama.

Hrvatska je od početka ove godine u Postupku prekomjernog deficita (EDP) u okviru kojeg je predviđeno da će deficit ove godine biti 4,6 posto, sljedeće 3,5 posto, a 2016. 2,7 posto BDP-a.

Hrvatska ima najlošije prognoze u EU 

Komisija upozorava na negativne fiskalne rizike poput nagomilanih zaostataka u zdravstvenom sektoru i mogućih dodatnih troškova u drugim sektorima, poput obrazovanja i prometa, a upozorava i na negativne rizike zbog nesigurnosti u domaćoj politici.

Hrvatski javni dug ove bi godine mogao dosegnuti 81,7 posto BDP-a, sljedeće 84,9 posto, a 2016. godine 89 posto BDP-a. Javni dug je povećan sa 75,7 posto, koliko je iznosio na kraju prošle godine, jer su prema novim računovodstvenim pravilima u to uključena dva velika javna poduzeća te zbog povećanja proračunskog deficita.

Stopa nezaposlenosti trebala bi se blago povećati s prošlogodišnjih 17,3 posto na 17,7 posto ove godine, a tolika stopa se predviđa i za sljedeću godinu. Godine 2016. stopa nezaposlenosti trebala bi blago pasti na 17,3 posto.

EK u ovoj godini očekuje rast izvoza za 5,4 posto, nakon lanjskih 3 posto, dok u 2015. očekuje usporavanje njegova rasta na 3,6 posto, a u 2016. ubrzanje na 4,8 posto.

Uvoz bi u ovoj godini trebao porasti 3,4 posto, iduće 2,6 posto, a potom 4,5 posto, procjenjuje EK.

Hrvatska ima najlošije prognoze od svih država članica, a najbolje ima Irska, koja ove godine očekuje rast od 4,6 posto.

Prosječno u 28 zemalja članica EU-a, predviđa se rast BDP-a od 1,3 posto, a u zemljama eurozone za 0,8 posto. Sljedeće godine u EU28 očekuje se rast od 1,5 posto, a u eurozoni od 1,1 posto. U 2016. očekuje se ubrzanje rasta - na 2 posto u EU28 i na 1,7 posto u eurozoni.

Jurčić: Nije se trebalo rezati

Ekonomist Ljubo Jurčić mišljenja je kako se ovaj trend može spriječiti vrlo jednostavno, promjenom ekonomske politike.

"Već godinama pričam da će ovakva politika voditi u depresiju. Ovo nije rezultat ni europske ni svjetske krize, nego isključivo politike. Potreban je drugačiji pristup za bolji život Hrvata. U maloj otvorenoj zemlji nema napretka ako se kriza ne zaustavi pametnom ekonomskom politikom", rekao je Jurčić za direktno.hr.

Dodao je kako su za to najbitniji investitori, no Vlada je tu propustila priliku.

"Trebate investitore, a mi smo rezali investitore. Prije dvije godine kada su govorili da se treba rezati, ja sam rekao da ne treba rezati. Mi smo pothlađena ekonomija, za razliku od pregrijane ekonomije poput Njemačke ili Austrije gdje su svi 'vrući' za rad. Kod nas ima pregršt radno sposobnog stanovništva koji ne rade, a mnogi koji rade to nisu voljni, i tu nema potrošnje", dodao je Ljubo Jurčić.

"Za oporavak je u ovom trenutku potrebno čudo, a čuda se u maloj zemlji u procesu globalizacije nažalost ne događaju", zaključio je Ljubo Jurčić.

Lovrinčević: Ubuduće ćemo se uspoređivati s Rumunjskom i Bugarskom

Ekonomist Željko Lovrinčević za direktno.hr rekao je kako ga ova prognoza ne iznenađuje.

"Iznos pada, hoće li to biti 0,4 ili 0,5 ili 0,6 posto ništa bitnije ne mijenja u ekonomskom smislu. Ono što zabrinjava je konstatacija da je Republika Hrvatska najlošija ekonomija u Europi, ali da će i ostati u 2015. i 2016.", rekao je Lovrinčević.

Dodao je kako se Hrvatska najsporije oporavlja u Europskoj uniji, a 2016. će biti ekonomija s najvećim deficitima javnog sektora.

"Ovo znači krajnje uklanjanje Hrvatske iz srednje Europe i standarda življenja koji se povezuju s tim prostorom. Rumunjska i Bugarska sada su 'benchmark' zemlje s kojima ćemo se uspoređivati, a do sada su to bile Slovačka, Češka, Mađarska i Slovenija. Jedina stvar koja nas odvaja od Bugarske i Rumunjske je turizam. Izgubili smo mjesto u obitelji srednje Europe i srozali se na periferiju Balkana. To se neće promijeniti, samo intenzivirati. Vlada i predsjednik kreiraju procese koji su ireverzibilni. Ne konvergiramo prema Bruxellesu, nego prema balkanskim zemljama", tvrdi Lovrinčević.

Ovaj ekonomist smatra kako se neke zemlje izgube na skali povijesnog standarda i onda propadnu, a to se sada događa Hrvatskoj.

"Ovo je scenarij potpune društvene eutanazije. Javni dug se stalno povećava, prijeti nam scenarij bankrota i da postanemo zemlja slučaj u očima Europske komisije. Treba pričekati da se detalji izbruse za sve zemlje. Hrvatska je zemlja u kojoj strani investitori nemaju što tražiti i mi se polako pretvaramo u crne ekonomsku rupu. Vladajući nisu svjesni toga, a ove projekcije govore da će nam samo biti gore. Znam da je to pesimistično, ali to su brojke, bez obzira kako će to politika pokušati uobličiti", zaključio je Željko Lovrinčević.