EK će prozvati Milanovićevu Vladu zbog izigravanja dogovora oko ušteda

Iako se znalo da će na današnjoj sjednici Vlade najviše riječi biti o ''vrućem'' rebalansu proračuna, oko kojega se već tjednima vode polemike, Milanović i njegova ekipa ''zaboravili'' su na dva vrlo važna dokumenta, zbog kojih će uskoro i Europska komisija izraziti svoje nezadovoljstvo, kaže insider direktno.hr iz Banskih dvora.

Na opsežnom dnevnom redu od 26 točaka, nisu se, međutim, našla iznimno važna dokumenta, a koja Europska komisija, s kojom su dogovoreni, željno iščekuje.

Prvi je ''Program smanjenja deficita'', program o kojem se raspravljalo u travnju ove godine, a u kojem je taksativno nabrojeno koje reforme moraju biti provedene, koji je plan provođenja (terminski) te koji su novčani efekti tih reformi. Upravo na temelju tog programa izrađen je ''Plan konvergencije'', koji sadrži podatke kako kroz te reforme i nove porezne prihode smanjiti deficit po programu dogovorenom s Europskom komisijom. 

Vlada je na današnjoj sjednici trebala dati izvješće što je iz tog Plana provedeno, no, to se nije dogodilo, ni riječi na sjednici Milanovićeve ekipe. Unatoč činjenici da se šest mjeseci radilo na izradi tog Plana, u koji su bila uključena sva ministarstva.

Drugi važan dokument, zbog kojega će Europska komisija uskoro izraziti svoje nezadovoljstvo radom Banskih dvora, jer je s njome dogovoren, a nije napravljen, jest gore navedeni ''Plan konvergencije'', u kojem je trebalo iznijeti model kako smanjiti rashode i povećati prihode. Plan je napravljen za trogodišnje razdoblje- 2014., 2015. i 2016. godinu. U 2014. godini ostvarena je jedna jedina mjera- povučena su sredstva iz mirovinskih fondova u državni proračun. Stoga će Europska komisija negativno ocijeniti provedbu ''Plana konvergencije''. 

Dakle, riječ je o planu fiskalne konsolidacije za razdoblje od 2014. do 2016. godine, osnosno, o mjerama štednje, reformama koje bi trebale rezultirati smanjenjem deficita.

To je obveza koju je Hrvatskoj nametnula Europska komisija, ulaskom u proceduru prekomjernog deficita. U sljedeće tri godine hrvatska vlada mora smanjiti deficit ispod tri posto a javni dug ispod 60 posto. Program fiskalne konsolidacije sastoji se od devet mjera čiju provedbu prati posebna radna skupina. Navedene mjere su integracija pratećih službi, outsourcing usluga, objedinjena javna nabava, jedinstveni novčani centar, reforma socijalnog ugovaranja, smanjenje proračunskih investicija i supstitucija izvora financiranja sa sredstvima iz EU fondova, masterplan bolnica, restrukturiranje mreže škola i programa te reforma pravosudnog sustava.

''U isto vrijeme Vlada se brani da će dodatnim stručnim analizama uštedjeti pet milijardi kuna! A sve su te uštede trebali ugraditi ministri u svoje resore, no, nisu to učinili. Stoga će Europska komisija ovih dana poslati vrlo jasno i oštro upozorenje premijeru Milanoviću i Vladi te ih prozvati za neispunjavanje dogovorenih obveza'', kaže naš insider. Na pitanje je li Vlada zaboravila ispuniti te obveze, ili ih naprosto nije ni ispoštivala, odgovor je bio vrlo kategoričan: ''Objašnjenje je vrlo jednostavno. Milanović ne želi reforme, a uz to ima i neodgovorne ministre''.