Dubravka Šuica: "Nasilje nad ženama je zločin, a ne privatna stvar!"

U razmjeni mišljenja sudjelovali su zastupnici Ivan Jakovčić, Eduard Kukan, Mairead McGuinness, Manolis Kefalogiannis, Vilija Blinkeviciute, Pier Antonio Panzeri te eksperti iz Europske komisije i Vijeća.

Pojedinci i grupe zlostavljali su tijekom rata žene iako one nisu bile direktna prijetnja. Procjene broja žrtava silovanja variraju u rasponu od 20.000 do 50.000. Preciznih podataka o broju silovanih žena nema, jer žene teško pričaju o strahotama koje su prošle i traumama s kojima i danas žive. Bosna i Hercegovina je postala država s najvećim brojem okončanih predmeta pred domaćim sudovima za seksualno nasilje u oružanim sukobima.

Najmlađa žrtva silovanja je djevojčica od 11 godina, a najstarija žena od 65 godina. Neke zlostavljane žene ne prijavljuju nasilje jer nisu dovoljno educirane o nasilju i nemaju pravih informacija kome se trebaju obratiti za pomoć.

Također, ne prijavljuju iz straha da ne bi pogoršale situaciju i jer nemaju povjerenje u nadležne institucije. Nasilje nad ženama dijelom je uzrok i posljedica ženskog siromaštva i socijalne isključenosti.

"Zastrašujući su podaci da je 47,2 posto žena doživjelo neki oblik nasilja u toku svog života nakon 15. godine. BiH raspolaže domaćim i međunarodnim pravnim okvirom za prevenciju nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, a također je i ratificirala Konvenciju Vijeća Europe o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i obiteljskog nasilja - Istanbulsku konvenciju - još 2013. godine. Međutim, kao buduća članica EU, BiH će morati zaista provoditi sve donesene zakone kako bi se uspostavila jednakost spolova te spriječilo i iskorijenilo nasilje.

Bez obzira na tradiciju i običaje, ne smijemo zaboraviti da je svako nasilje zločin, a ne 'privatna stvar'. Žene čine polovicu stanovništva stoga je naša obveza zaštititi ih. Vlasti u BiH i ostalih zemlja moraju se jasno odrediti protiv obiteljskih agresora, jer su prava žena ujedno i ljudska prava", istaknula je zastupnica Šuica.