Države složne o koristi 15 godina članstva u EU-u; Plenković: Hrvatska ide njihovim stopama

Češka, Slovačka, Poljska, Mađarska, Slovenija, Estonija, Litva, Latvija, Cipar i Malta pridružile su se Europskoj uniji 1. svibnja 2004., a njihovi čelnici su se tom prigodom okupili u Varšavi. Pridružili su im se i Plenković, bugarski premijer Bojko Borisov i Viorica Dancila, premijerka Rumunjske koja trenutno predsjeda EU-om.

Summit imena "Zajedno za Europu" rezultirao je zajedničkom Deklaracijom o ponovnom ujedinjenju Europe u kojoj se utvrđuju pozitivni učinci 15. godina članstva, poput kohezijske ili zajedničke poljoprivredne politike koje su "pozitivno utjecale na sveukupni rast u svim europskim državama". 

Čelnici su raspravljali o jačanju statusa država srednje i istočne Europe u EU-u, posljedicama Brexita i migracijama. Poručili su kako treba jačati ulogu nacionalnih parlamenata u donošenju odluka u EU-u, da sve vlade u tome moraju sudjelovati na jednakopravan način te da se nadolazećim europskim proračunom treba zatvoriti inovacijski jaz unutar saveza. 

Deklaracija poziva i na izbjegavanje nepotrebne kontrole na unutarnjim europskim granicama i ponovno uspostavljanje funkcionirajućeg schengenskog prostora, te naglašava kako integracija zapadnog Balkana mora biti viđena kao proces učvršćivanja Europe i biti njezin strateški politički cilj. 

Hrvatski premijer je u Varšavi istaknuo kako su sve države na susretu jedinstvene da je postignut napredak članstvom u EU-u.  

"To su svi označili kao ogroman uspjeh i veliki razvojni moment u životu tih nacija, naroda i država", rekao je Plenković. 

Europska komisija u utorak je objavila da je u tih 10 zemalja iz europskih strukturnih i investicijskih fondova uloženo 365 milijardi eura te da su neke od njih skoro dostigle razvojni prosjek EU-a. 

"Za Hrvatsku je isto važno da osvijestimo koliko nam je taj iskorak bio važan, ali i svima koji su to ostvarili prije nas", kazao je premijer. 

Upozorio je kako usporedbe Hrvatske s drugim zemljama srednje i istočne Europe "nisu uvijek pravični" jer su financijsku pomoć dobivale već dok je Hrvatska "bila okupirana, borila se protiv agresije, tek je gradila svoje institucije, nije još bila samostalna država i imala je druge zadaće", čime je nastao razmak u razvoju.

Plenković je istaknuo da će se s tim državama biti pravednije uspoređivati i podvući crtu tek kad i, kao one danas, Hrvatska "zaokruži dvije financijske perspektive". 

"No zadovoljan sam ako znam da sam kao premijer krenuo s 9 posto ugovorenih sredstava, sad sam na 66, a do kraja godine na 86 posto, kad vidim koliko se ključnih strateških projekata događa u Hrvatskoj – Pelješki most, širokopojasni internet, LNG terminal, znanstveni projekti, investiranje u mala i srednja poduzeća, ruralni razvoj, poljoprivredu, željeznice, luke, ceste... te vrste injekcije ne bi bilo da nema našeg članstva u EU-u", rekao je premijer i zaključio kako je time ojačao i hrvatski suverenitet.  

Dodao je kako će summit u srijedu biti dobar "input" za nadolazeći sastanak Europskog vijeća u rumunjskom Sibiuu 9. svibnja na temu budućnosti Europe koji su europski čelnici prozvali ključni te se održava nedugo prije izbora za Europski parlament. 

Zaključci u Varšavi, gdje su čelnici pozvali na daljnje proširenje EU-a, uvod je i za "ključni" summit u Zagrebu 2020. o novom članstvu, istaknuo je Plenković dodajući kako Hrvatska ima posebnu snagu u povezivanju prednosti srednje i istočne Europe, čiji je dio, s "htijenjima i očekivanjima" jugoistoka kontinenta.