DRUGI VAL ILI PREVIŠE OPUŠTANJA? Evo što o tome kažu naši znanstvenici

Od daleke Australije, jugoistočne Azije, Europe pa sve do američkih kontinenata sve je izgledniji drugi val pandemije korona virusa, i to ranije nego što se očekivalo. O tome govore li najnovije brojke upravo to, kakva je situacija u Hrvatskoj, ali i što uopće u trenutačnim uvjetima znači "drugi val", za Večernji list govorili su istaknuti hrvatski znanstvenici.

"Mislim da brojke jasno pokazuju da je Hrvatsku već zahvatio drugi val, i to intenzivniji nego što je to bio prvi, barem kada je riječ o broju novooboljelih. To se jasno vidi iz grafičkog prikaza trenutačnog stanja", rekao je prof. dr. sc. Luka Čičin-Šain, naš poznati virusni imunolog iz Helmholtz centra za infektivna istraživanja u Braunschweigu.

"Drugi val korona virusa već je tu; događa se svaki dan", rekao je Michael Kretschmer, predsjednik vlade njemačke pokrajine Saske, a njemački je ministar zdravstva Jens Spahn naglasio potencijalnu opasnost manjih žarišta.

Pitanje je hoće li se to sada pretvoriti u val ili ćemo to uspjeti slomiti zajedno", zaključio je Spahn.

S obzirom na to da u Njemačkoj, na Sveučilištu Goethe u Frankfurtu, radi i naš poznati znanstvenik prof. dr. sc. Ivan Đikić, opisao je trenutačnu situaciju u toj državi.

"U Njemačkoj je riječ o većem broju manjih žarišta koja su vrlo opasna jer mogu prerasti u jezgre većih zaraza ako se na vrijeme ne identificiraju i ako se ne prevenira daljnje širenje, kao što smo imali slučaj stvaranja golemog žarišta zaraze u mesnoj industriji. Sadašnja žarišta pojavljuju se većim dijelom zbog migracija tijekom odmora i čestih posjeta obitelji.

Najviše su zahvaćene pokrajine Sjeverna Rajna Vestfalija i Baden-Württemberg, u kojima je primijećen veći povratak radnika s odmora iz drugih zemalja, ponajprije iz jugoistočne Europe i Turske. Riječ je o državama koje bilježe dosta velik broj novih slučajeva u usporedbi s brojem stanovnika" rekao je Đikić te istaknuo da će takve pojave biti sve češće i u kolovozu zbog većeg broja povratnika.

Zbog toga se stalno naglašava važnost potrebnih mjera, no unatoč tome, Đikić smatra kako stanje u Njemačkoj još nije alarmantno.

I prof. dr. sc. Gordan Lauc još je ranije za Večernji list objasnio kako je u ovom slučaju pandemije teško pratiti “broj valova” na globalnoj razini jer je situacija specifična od države do države. Za Hrvatsku je istaknuo da je zapravo spriječila prvi val.

"Mi smo zaustavili virus vrlo rano i to što drugi zovu 'drugi val”, kod nas će biti tek 'prvi val'. Ono što je važno jest da pazimo da brzina kojom se taj virus širi ne bude toliko velika da izazove kolaps. Tako da mislim da mi ne moramo ni govoriti o drugom valu, nego o širenju virusa moramo razmišljati kao o plimi. Mora, dakle, lagano doći do povećanja broja ljudi koji su u kontaktu s virusom", objasnio je Lauc.

Nenad Ban, strukturalni molekularni biolog i profesor na prestižnom švicarskom Saveznom tehnološkom institutu, ETH, objasnio je pak zašto i na koji način znanstvenici prate širenje bolesti u valovima.

"Kada se analizira dinamika epidemije ili pandemije, znanstvenici se koriste grafovima koji prikazuju broj oboljelih u odnosu na vrijeme. Dakle, kada se širenje ubrzava, onda krivulja raste, a kada se usporava, onda se smanjuje.

Takve krivulje imaju oblik 'valova' koji se formiraju s obzirom na širenje bolesti koje je uvjetovano prirodnim ili socijalnim uvjetima. Svaka pandemija gripe tako ima, primjerice, oblik sezonskog vala jer se bolest mnogo više širi u zimskim mjesecima.

No sada znamo da se COVID-19 mnogo efikasnije širi te izgleda da ga toplo vrijeme ne usporava dovoljno da bi broj oboljelih počeo padati. Zbog toga je širenje COVID-19 bilo jedino moguće usporiti strogim mjerama izolacije koje su sad popuštene da bi se oporavila ekonomija.

Naravno da to sada dovodi do novog povećanja oboljelih što bi se moglo nazvati novim valom epidemije", istaknuo je Nenad Ban, koji smatra i kako bi se taj 'val' u jesen još mogao povećati i ubrzati zbog povećanja druženja u zatvorenim prostorima i smanjenog imuniteta u zimskim mjesecima. Stoga su potencijalna nova žarišta one zemlje gdje se najmanje provode mjere.