Domaća potražnja i dalje glavni motor europskog gospodarskog rasta

U zimskim prognozama objavljenim u ponedjeljak EK procjenjuje da će eurozona u 2017. godini ostvariti rast od 1,6 posto, a u 2018. od 1,8 posto, čime su povisili jesenje prognoze za po mršavi 0,1 postotni bod.

Blago poboljšane projekcije pripisuju boljoj izvedbi u drugoj polovini prošle godine no što se prvotno očekivalo i snažnom početku 2017. godine. 

Sličan obrazac slijedit će i gospodarstvo EU-a u cjelini, pa bi u ovoj godini trebalo ostvariti rast od 1,8 posto, odnosno za 0,2 postotna boda snažniji nego što je projicirano u jesenjim prognozama. I u 2018. godini bi trebalo rasti po nepromijenjenoj stopi od 1,8 posto, u skladu s procjenama EK od jesenas. 

U Bruxellesu pritom ističu da bi prvi puta u 10 godina sve zemlje članice u promatranom trogodišnjem razdoblju, uključujući i 2016., trebale ostvariti rast gospodarskih aktivnosti.

Oporavak europskog gospodarstva trebao bi se nastaviti u kontekstu poboljšanih izgleda za rast ostalih razvijenih gospodarstava u proteklim mjesecima, najvećim dijelom zahvaljujući očekivanjima fiskalnih poticaja u Sjedinjenim Državama, koja su rezultirala višim dugoročnim kamatnim stopama i aprecijacijom američkog dolara.

Rast gospodarstava u nastajanju također bi trebao ojačati u 2018. godini, napominju.

Sve bi to moglo dati poticaja europskom izvozu roba i usluga nakon slabe 2016. godine, ocjenjuju u Bruxellesu.

Glavni motor rasta trebala bi i dalje biti domaća potražnja, uz podršku nastavljenog pojačanog zapošljavanja i ubrzanog rasta nominalnih plaća, kaže se nadalje u izvješću.

U Bruxellesu ipak predviđaju da bi osobna potrošnja trebala usporavati u uvjetima jačanja inflacije koja će ograničiti rast kupovne moći kućanstava u ovoj i idućoj godini,

Procjenjuju tako da će inflacija u eurozoni ubrzati s prošlogodišnjih 0,2 posto, na u prosjeku 1,7 posto u 2017. godini, da bi ponovo usporila u 2018., na 1,4 posto.

Na razini EU-a u cjelini, godišnja bi inflacija trebala porasti s lanjskih prosječnih 0,3 posto, na 1,8 posto u 2017. U idućoj godini trebala bi se stabilizirati nadomak te razine i iznositi 1,7 posto.

Investicije bi trebale nastaviti rasti, no umjerenim tempom, za 2,9 posto u ovoj i 3,4 posto u idućoj godini. U Bruxellesu pritom napominju da je udio investicija u bruto domaćem proizvodu još uvijek niži no što je bio na početku ovog stoljeća, pa je tako u 2016. kliznuo na 20 posto, s 22 posto koliko je iznosio u razdoblju od 2000. do 2005. godine.

"Tvrdokorna slabost ulaganja potpiruje sumnje u održivost oporavka i potencijalni rast gospodarstva", upozoravaju iz Komisije.

Upozoravaju stoga da su izgledi za europski gospodarski rast obavijeni "neuobičajeno velikom neizvjesnošću", ukazujući u prvom redu na trenutno nedovoljno jasne namjere novog američkog kabineta u ključnim područjima politike i na parlamentarne izbore u Europi, te početak pregovora o izlasku Britanije iz EU-a.

Napominju da bi eventualni fiskalni poticaji u SAD-u mogli kratkoročno poduprijeti rast najvećeg svjetskog gospodarstva dok bi ga nove protekcionističke mjere mogle u srednjoročnoj perspektivi prigušiti.što se trenutno predviđa.