Dok se traže oštrije note prema Kremlju zbog navodnog trovanja Navaljnog, Komisija ne planira uvesti nove sankcije Rusiji

Europska unija osudila je navodno trovanje Navaljnog usred poziva da se Rusija kazni zbog uporabe vojnog otrova iz sovjetskog doba, istog onog za koji Velika Britanija tvrdi da je korišten u trovanju ruskog dvostrukog agenta Sergeja Skripalja 2018. godine. 

Glasnogovornik Europske komisije (EK) Petar Stano u četvrtak je rekao da zasad nema istrage Navaljnijevog slučaja te da Rusija mora pokrenuti neovisnu istragu i kazniti počinitelje. O idućim koracima Moskve će ovisiti i daljnje djelovanje EU-a, dodao je. 

Stano je istaknuo kako je 27 država članica već počelo razgovore o potencijalnoj reakciji pa naglasio da se Rusija u prošlosti nije pokazala u istrazi ubojstava kritičara Kremlja poput Anne Politovske, Sergeja Magnitskog ili Borisa Nemcova. 

"Želimo kredibilnu, temeljitu istragu koja će donijeti jasne odgovore na sva pitanja koje je ovaj slučaj potaknuo u ruskoj i europskoj javnosti", kazao je glasnogovornik.

 "Teško je govoriti o kažnjavanju ako u ovom trenu nemamo odgovorne za taj čin".

Njemačka kancelarka Angela Merkel u četvrtak je potvrdila da će bilo kakav njemački ili europski odgovor na trovanje Navaljnog ovisiti o daljnjim koracima Rusije, dan nakon što je osudila taj pokušaj ubojstva. 

No njemačka kancelarka je u domovini pod sve većim pritiskom da revidira svoju politiku partnerstva s Putinovom Rusijom i zauzme oštrije stajalište, piše agencija France Presse. 

Kancelarka je u srijedu svakako zaoštrila ton, ali je Berlin ranije unatoč ruskoj aneksiji Krima i autokratskim potezima Moskva godinama zagovarao politiku dijaloga i partnerstva s Rusijom.

U njemačkim ekonomskim krugovima i glavnim političkim strankama djeluju brojni proruski lobiji, od krajnje desnice do socijaldemokrata, pa i same konzervativne stranke kancelarke, dodaje France Presse. 

"Rusija vodi neljudsku i ponižavajuću politiku", napisao je na Twitteru Norbert Röttgen, predsjednik vanjskopolitičkog odbora u Bundestagu i kandidat za nasljednika kancelarke Merkel na čelu Kršćansko-demokratske unije (CDU).

"Potreban nam je snažan europski odgovor koji će Putin razumjeti", dodao je i zatražio da EU odustane od spornog projekta plinovoda Sjeverni tok 2 koji treba Europu opskrbljivati ruskim plinom, napose Njemačku, a kojem se snažno protive Sjedinjene Države. 

Litavski predsjednik Gitanas Nauseda u četvrtak je najavio da će njegova država zatražiti raspravu o trovanju Navaljnog na budućem sastanku na vrhu EU-a.

"Litva će definitivno biti među onima koji će pozvati na raspravu ovog pitanja. To je ekstremno važno, posebice u odnosu na ono što se događa u Bjelorusiji", poručio je Nauseda. 

U četvrtak su Rusima i Britanci poručili da moraju odgovoriti na niz pitanja. 

"Vrlo smo jasni oko toga da postoje ozbiljna pitanja na koje ruska vlada treba odgovoriti, a ona sada mora objasniti što se dogodilo gospodinu Navaljnom", rekao je glasnogovornik britanskog premijera Borisa Johnsona. 

Službeni London ponudio je pomoć Njemačkoj i drugim saveznicima po tom pitanju, a njemački ministar vanjskih poslova Dominic Raab će kasnije tijekom dana razgovarati s njemačkim kolegom.

Europska unija već ima na snazi sankcije nad Rusijom zbog situacije u Ukrajini. EU je kaznila ruski energetski, financijski i oružani sektor nakon što je Moskva 2014. anektirala ukrajinski poluotok Krim i davala podršku proruskim pobunjenicima koji se bore na istoku te države. 

Nakon trovanja Skripalja 2018., EU je izopćio više od stotinu ruskih diplomata iz svih dijelova Europe.