Dogovor koji je podijelio Europu konačno na pomolu: Imat će i veliki utjecaj na Hrvatsku

"Postignut je velik napredak. Kontinuiranim radom i odlučnošću možemo riješiti preostala temeljna pitanja koja se odnose na solidarnost i odgovornost", objavila je na društvenoj mreži X povjerenica za unutarnje poslove Ylva Johanson. "Odgovarajući europski sustav za upravljanje migracijama na uredan način je nadohvat ruke!", dodala je povjerenica.

Pregovori će se nastaviti u ponedjeljak 18. prosinca, a jedna i druga strana očekuju da će se tada postići dogovor. 

Pregovori se nastavljaju

Ako se to dogodi, ti zakoni mogli bi biti izglasani do proljeća, najkasnije do travnja kada se održava zadnja plenarna sjednica ovoga saziva Europskog parlamenta. Pregovarači dviju zakonodavnih institucija pregovarali su u četvrtak o pet preostalih zakona iz europskog pakta o migracijama i azilu.

FOTO: HINA/Mladen Volarić

To su uredba o Eurodacu, europskom sustavu za usporedbu otisaka prstiju, uredba o sigurnosnim provjerama na vanjskim granicama EU-a, uredba o upravljanju migracijama i azilom, uredba postupcima azila te uredba o kriznim situacijama. Pregovori najviše zapinju na tzv. obveznoj solidarnosti.

Pomoć zemljama pod pritiskom

Riječ je o mehanizmu koji bi trebao pomoći državama članicama na vanjskim granicama EU-a kada se nađu pod velikim migrantskim pritiskom. Predloženo je da u takvim situacijama svaka država članica preuzme određen broj tražitelja azila ili ako to ne želi da financijski ili materijalno pomogne državama članicama koje su pod pritiskom.

Od najsigurnije zemlje u Europi do legla kriminala: Ostvario se govor iz 1968. o migrantima

Podsjetimo, rasprava o migracijama posljednjih je nekoliko godina jedno od najosjetljivijih pitanja na razini EU, a posebno se aktualiziralo ratom u Ukrajini i posljednje, sukobom na Bliskom istoku.

Ujedno, među zastupnicima se može čuti agitiranje za različit pristup ovoj problematici. Dok se zastupnici desnog političkog spektra zauzimaju za jačanje zaštite vanjskih granica, na ljevici inzistirajuna poštivanju ljudskih prava migranata te ujedno kritiziraju stajalište Vijeća Europe o lakšem vraćanju migranata koji nemaju pravo na azil.

Foto: HINA/FENA/Muhamed Sadiković

Posebno su glasni zahtjevi zemalja koje čuvaju granice Schengena, poput Grčke, Italije, ali i Hrvatske, a koje zahtjevaju koordinirani odgovor na pitanje migracija i postupanje s migrantima. Da je to potrebno, dovoljno govori podatak da su zemlje članice Europske unije počele su s mjerama na vlastitim granicama koje uključuju dodatne provjere, a nedavno je odjeknuo potez Slovenije, koja je ista igraničenja uvela na granici s Hrvatskom.