Do kraja 2015. Vlada će se suočiti s optužbama za korupciju u vrhu!

Britanski tjednik "Economist" u svojim je širom svijeta utjecajnim i priznatim prognozama nepopravljivi optimist kad je u pitanju ekonomski oporavak Hrvatske. Možda je stoga i omiljeno štivo premijera Zorana Milanovića.

"Economistovo" izdanje "Svijet u 2015." prognozira nam rast BDP-a od 0,8 posto, nakon što mu se izjalovila procjena da će hrvatska ekonomija prošle godine rasti po stopi od 0,9 posto. Zabilježili smo, prema izračunu Hrvatske narodne banke, u 2014. gospodarski pad od 0,5 posto.

"Nepopularna koalicijska Vlada Zorana Milanovića suočit će se s izborima najvjerojatnije u prosincu 2015., a prethodno se mora izboriti s mjerama štednje nametnutima iz Bruxellesa, navodima o korupciji u vrhu Vlade, kao i s punih šest godina recesije", prognozira "Economist". Dok je procjenu izostalog gospodarskog rasta za 2014. tjednik bazirao na blagodatima friško stečenog punopravnog članstva u Europskoj uniji, optimizam za ovu godinu temelji na "reformama koje moraju dati rezultate".

Griješili u Ukrajini

Hrvatska se u globalnim prognozama "Economista" za 2015. spominje i na ljestvici zemalja prema uvjetima poslovanja. Tu smo, između 92 države, rangirani na 53. mjestu. Iza Bugarske, Rumunjske, Meksika i Kostarike, a ispred Rusije, Grčke, Srbije i niza afričkih zemalja.

Ugledni tjednik za ovu godinu nije sačinio indeks rizika izbijanja velikih socijalnih nemira i pobuna po državama. Taj indeks za 2014. privukao je dosta pozornosti u Hrvatskoj, jer smo svrstani među zemlje visokog rizika od pobune.

Može se kazati da je "Economistov" rizik pobune "falio" što se nas tiče, kao i, primjerice, u slučaju Ukrajine, gdje nisu predvidjeli ne samo velike nemire nego i rat, i SAD-a, koji je dobio status niskog rizika, a sada kuburi s rasnim nemirima. Ali su pogodili u slučaju BiH (proljetni nemiri sa spaljivanjem zgrada Predsjedništva i Državnog arhiva), i Libije, gdje tutnji građanski rat. I BiH i Libiji, naime, dodijeljen je bio najviši indeks visokog rizika od pobune.

Bilo je još nekih "nesavršenosti" u "Economistovim" predviđanjima za prošlu godinu, kao što je podcjenjivanje eskalacije sukoba u Gazi ili izostanak ebole s popisa boleština koje bi mogle zadesiti svijet. Ali, mora se uglednom tjedniku priznati i da je točno prognozirao da Škoti neće izglasati nezavisnost, kao i uspon nacionalista u izborima za Europski parlament te pobjedu Narendre Modija na izborima u Indiji.

Svjetsko gospodarstvo, prema "Economistu", rast će u idućoj godini po stopi od 3,1 posto, a među devet područja kako je "globus" podijelio britanski tjednik, najniže stope rasta bit će u zemljama EU-a (do dva posto) a najviše u Aziji, prosječnih šest posto. Američko gospodarstvo u ovim predviđanjima rast će u idućoj godini 3,2 posto, a kinesko sedam posto.