Nakon Brexita i Trumpa
Desničar Hofer 'koji voli Hrvatsku' dolazi na vlast u Austriji?
No čak i ako desničar Norbert Hofer izgubi, a ljevičar Alexander Van der Bellen, kojeg podržavaju Zeleni, pobijedi, populizam će doživjeti tek privremeni udarac, a ne poraz.
Naime, Hoferova Slobodarska stranka (FPOe) vjerojatno će pobijediti na idućim parlamentarnim izborima, a njezina protuimigrantska stajališta preuzele su i 'mainstream' stranke.
Hofer (45) u nedjelju ima drugu priliku postati novim austrijskim predsjednikom.
U svibnju se činilo izvjesnim da će pobijediti 72-godišnji Van der Bellen jer je u drugom krugu dobio 0,6 posto glasova više. To je bilo prvi put nakon Drugog svjetskog rata da su u drugi krug izbora ušli kandidati koji nisu članovi ni Narodne stranke (OeVP) niti socijaldemokrata (SPOe), dviju najvećih političkih stranaka u zemlji.
Slobodarska stranka izborni je rezultat, međutim, osporila na ustavnom sudu dokazavši pogreške u brojanju glasova. Riječ je o gotovo 77.900 krivo prebrojanih glasova, no dokaza za manipulacije s bilo koje strane nije bilo. Sud je naložio ponavljanje glasovanja, koje se trebalo održati u listopadu, ali je pomaknuto na prosinac nakon što je otkriveno da su omotnice za dopisno glasanje bile proizvedene s nekvalitetnim ljepilom.
Migranti i EU
Hofer, jedan od potpredsjednika austrijskog parlamenta, osvojio je potporu polovice birača kritizirajući vladu što je prošle godine dopustila da u zemlju uđe 90.000 migranata. Po zanimanju aeronautički tehničar, on ne štedi kritika ni njemačku kancelarku Angelu Merkel zbog njezine gostoljubivosti prema migrantima.
"Poručivši 'Mi to možemo!', ona je ohrabrila mnoge migrante da se odvaže na jako opasno putovanje preko mora", rekao je u televizijskoj debati ovaj tjedan. Austrijski poreznici platilili su njemački račun jer su mnogi migranti završili u Austriji i moralo ih se smjestiti i hraniti, podsjetio je.
Čelnici Slobodarske stranke pozdravili su odluku Velike Britanije da napusti Europsku uniju i smatraju da bi i Austrija trebala organizirati sličan referendum bude li se primalo Tursku u EU ili ako Bruxelles nakon Brexita krene prema većoj centralizaciji. No, Austrijanci nisu skloni napuštanju Unije i Slobodarska se stranka u međuvremenu povukla.
"Ne mislim da je europski projekt već propao", rekao je Hofer u debati, ali je upozorio da Uniji zbog lošeg pristupa migrantskoj krizi i nesnalaženja u pogledu Brexita prijeti raspad.
On smatra da EU-u "hitno treba promjena", ali ostaje pri stajalištu da je referendum mjera za krajnju nuždu. "Neće biti Oexita", uvjerava.
Nova 'Austrougarska'
Zanimljivo je da je Hofer kao jedan od svojih prioriteta, bude li izabran, želi bolju suradnju između zemalja nekadašnje Austrougarske monarhije kako bi učinkovitije koordinirale svoje politike i štitile svoje interese u Uniji. Misli da je to potrebno kao protuteža francuskoj i njemačkoj hegemoniji unutar EU-a, posebno nakon Brexita.
"S jedne strane imamo velike igrače, Francusku, Njemačku, prije Britance i zemlje Beneluxa, koji su jako snažni. Tražim saveznike kako bi stvorio novi model, što bi mogli biti Mađarska, Češka, Rumunjska, Srbija, Slovenija i Hrvatska, dakle zemlje slične kulture", rekao je u razgovoru za švedski list Dagens Nyheter.
"Možda možemo koordinirati svoje politike prije sastanaka Europskog vijeća da imamo veću težinu ondje", rekao je.
Bivši predsjednik Zelenih a prije toga socijaldemokrat, Van der Bellen, koji je na predsjedničke izbore izišao kao neovisni kandidat, europski je federalist. Stalno upozorava da Hoferovo novo blagonaklono stajalište prema EU-u samo prikriva njegovu želju da uništi Uniju, kao što žele populistički pokreti u Francuskoj i Njemačkoj.
Kad je riječ o migraciji Van der Bellen podržava mnoge Austrijace koji su spontano pokrenuli građanske inicijative za pomoć migrantima. Zauzima se za brzu integraciju azilanata u Austriji smatrajući da im treba omogućiti učenje njemačkog i pomoći u pronalasku posla.
"Želimo li da Austrija bude prijateljska, otvorena, vedra zemlja?", rekao je taj ugledni ekonomist nedavno u jednom govoru. "Ili želimo da bude zemlja koju ugrožavaju urote, gdje prevladavaju strahovi i gdje je sve grozno?", rekao je, kritizirajući svjetonazor Slobodarske stranke.
Premda ankete u nedjelju predviđaju tijesan rezultat, on je u svojim stajalištima sve usamljeniji.
Austrijski ministar vanjskih poslova Sebastian Kurz postigao je uspjeh sa svojom strategijom zatvaranja balkanske migrantske rute, zagovaranjem restriktivnije imigracijske politike i zahtjevima da se prekinu pristupni pregovori s Turskom. Kurz je trenutačno najpopularniji austrijski političar.
Socijaldemokrati, koji čine vladajuću koaliciju s Kurzovom Narodnom strankom (desni centar), prihvatili su austrijski zaokret kad je riječ o imigraciji i nevoljko su podržali strogo ograničavanje broja tražitelja azila koji mogu ući u zemlju svake godine.
Sve glasnije krilo unutar Socijaldemokratske stranke razmatra također suradnju sa Slobodarskom strankom nakon idućih parlamentarnih izbora, koji se očekuju najkasnije 2018. godine.
Slobodarska stranka vodi u anketama već više od godine dana i trenutačno je podržava 35 posto birača, po zadnjem ispitivanju javnog mnijenja tabloida Oesterreich početkom studenoga.
"Ništa i nitko nas neće zaustaviti", poručio je nedavno Hofer na jednom predizbornom skupu.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.