Davor Božinović sudjelovao na Vijeću ministara unutarnjih poslova: Hrvatska podržala reformu Schengena

Pakt o migracijama i azilu

Tijekom sastanka ministri su razmijenili mišljenja o implementaciji prve faze postupne primjene Pakta o migracijama i azilu kojom prilikom je usuglašena vanjska dimenzija, odnosno suradnja s trećim zemljama u učinkovitijem nadzoru granica i provedbi sporazuma o readmisiji. 

Na Vijeću je bilo riječi i o nastavku pregovora o Uredbi o screeningu i Uredbi o Eurodacu s ciljem što skorijeg postizanja općeg pristupa čime će se omogućiti i provedba dobrovoljnog mehanizma solidarnosti temeljem Deklaracije koju je pripremilo Predsjedništvo. 

"Hrvatska podržava Deklaraciju i spremna je dati svoj doprinos ovom vidu solidarnosti među državama članicama, posebno prema onima koje su suočene s najvećim migracijskim pritiskom“, naglasio je ministar Davor Božinović.  

Potpredsjednik Božinović je zatražio i da se uvaže napori Hrvatske u nadzoru vanjske granice te istočno-sredozemni migracijski pravac izjednači sa središnje- sredozemnim i zapadno-sredozemnim pravcem, a kako bi u slučaju pojačanog ili masovnog priljeva migranata na pravcu kojemu je izložena Hrvatska mogli biti korisnici mehanizma solidarnosti. 

"Uz primjenu mehanizma dobrovoljne solidarnosti kojim su obuhvaćeni svi aktivni migracijski pravci korist mogu imati sve države članice uzimajući u obzir da posljednjih godinu dana svjedočimo vrlo nepredvidivim migracijskim pritiscima uvjetovanima promjenjivim geopolitičkim okolnostima u našem susjedstvu. S druge strane, uključenost većeg broja država članica u provedbu ovog mehanizma, dodatno će pridonijeti jačanju osjećaja jedinstva i međusobnog povjerenja te posljedično i većoj spremnosti na iskaz i provedbu solidarnosti“ istaknuo je potpredsjednik Vlade i ministar Božinović.

Dosadašnja rasprava dovela je do značajnog približavanja stajališta o ključnim pitanjima Pakta, ali je i nadalje potreban rad u cilju postizanja suglasja o primjeni screening procedura ili tzv. dubinskih provjera na vanjskoj granici, odnosno sustavnoj registraciji migranata koji dolaze na vanjske granice Europske unije.  

Ministar je također istaknuo kako za primjenu svih novih europskih propisa i uspostavu relevantnih kapaciteta trebaju biti raspoloživa sredstva u novom Višegodišnjem financijskom okviru. 

Primjena novih informacijskih sustava

Jedan od ključnih elemenata istaknutih na sastanku je upravo primjena novih informacijskih sustava za učinkovitiji nadzor granice bez kojih niti novi Pakt niti reforma Schengena ne mogu do kraja biti provedeni. 

Hrvatska se za primjenu ovih sustava, koja uz EES i ETIAS uključuje i nadogradnju SIS-a, VIS-a i Eurodaca priprema zadnjih nekoliko godina i među vodećim je članicama kad je riječ o njihovoj pravovremenoj primjeni, sto će dovesti do jače i efikasnije zaštite Schengenskog područja s ulaskom Hrvatske u punopravno članstvo.

Ukrajina – Plan u 10 točaka

Ministri su tijekom sastanka raspravili i napredak u provedbi Plana od 10 točaka za uspostavu jače europske koordinacije na prihvatu izbjeglica iz Ukrajine, koji je usvojen na izvanrednom sastanku Vijeća za unutarnje poslove u ožujku ove godine. 

Hrvatska je posebno podržala uspostavu nove Platforme za razmjenu informacija o ukrajinskim izbjeglicama i Europskog plana za krizne/izvanredne situacije.

Potpredsjednik Vlade i ministar Božinović je izvijestio o dosad vrlo uspješnom prihvatu i integraciji ukrajinskih izbjeglica u Hrvatskoj, o hrvatskim lukama koje smo stavili na raspolaganje za transport ukrajinskih žitarica i pomoći koju smo Ukrajini spremni pružiti u razminiranju. K tome, ministar je kolege upoznao i o svim mjerama koje je Hrvatska poduzela kako bi se  spriječili i suzbili svi pojavni oblici organiziranog kriminaliteta koji su posljedica ruske agresije na Ukrajinu – od trgovanja ljudima, suzbijanja krijumčarenja droge i vatrenog oružja do sprječavanja infiltracije organiziranih kriminalnih skupina na područje EU-a.

Stanje Schengenskoga područja

U okviru ovog sastanka ministara unutarnjih poslova održan je i sastanak Schengenskoga vijeća tijekom kojeg se raspravljalo o stanju Schengenskog područja temeljem prošlog tjedna objavljenog izvješća Europske komisije. 

Schengensko vijeće uspostavljeno je i prvi puta održano na sastanku Vijeća ministara unutarnjih poslova u ožujku ove godine kako bi se na političkoj razini  pratila migracijska kretanja, pojavni oblici organiziranog kriminaliteta i mjere koje se poduzimaju u odgovoru na te izazove, ali i mjere koje pojedine države članice provode s ciljem otklanjanja nedostataka iz schengenskih evaluacija. Sve navedeno je ključno kako bi se što prije uspostavilo normalno funkcioniranje Schengena. 

Današnje Vijeće bilo je važno jer je postignut dogovor prema općem pristupu o ključnim elementima nove Strategije za Schengen, odnosno njegove reforme.

Na Vijeću u ožujku dogovor o općem pristupu postignut je za novu Uredbu o mehanizmu schengenske evaluacije. Ta Uredba danas je formalno odobrena i stupit će na snagu u listopadu ove godine.

Također, ministri unutarnjih poslova danas su usvojili i opći pristup o izmjenama Zakonika o schengenskim granicama te o tri akta koja se tiču pojačane policijske suradnje: Preporuci Vijeća o operativnoj policijskoj suradnji, Direktivi o razmjeni informacija između tijela za provedbu zakona i Prijedlogu Uredbe o dopunama Prümskih odluka. S obzirom na poodmaklu fazu zakonodavnog procesa i veliko razumijevanje država članica o važnosti ovih akata za sigurnost Schengena, može se očekivati njihovo skoro usvajanje i primjena.

Osim navedenih zakonodavnih akata, krajem prošle godine postignut je dogovor i o Uredbi o rješavanju situacija instrumentalizacije migracija i azila kojom se osiguravaju dodatni alati za sprječavanje korištenja migracija kao mehanizma političkih pritisaka.

Sve ovo ima značajnu dodanu vrijednost za učinkovito upravljanje vanjskom granicom koja je najbitniji element sigurnosti Schengena, a Hrvatska će kao i dosad u zaštitu vanjske granice nastaviti ulagati maksimalne napore. 

U tom kontekstu, potpredsjednik Vlade i ministar Božinović istaknuo je:  "Hrvatska daje jasnu podršku ovom značajnom iskoraku u reformi Schengena jer smo stava da s primjenom svih elemenata reforme treba započeti što prije kako bismo učinkovitije štitili vanjske granice, sprječavali sekundarna kretanja, suzbijali krijumčarske mreže, učinkovitije provodili postupke vraćanja i tako ojačali povjerenje među državama članicama, ukinuli kontrole na unutarnjim granicama i europskim građanima ponovno omogućili punu slobodu kretanja Schengenskim područjem.“ 

Također je istaknuo da je francusko predsjedništvo odradilo najveći dio posla kada je riječ o reformi Schengena s ciljem da svi njezini elementi praktično zažive već tijekom češkoga predsjedanja Vijećem u drugoj polovici ove godine.

Značajan napredak u usuglašavanju i provedbi reforme važan je i za proširenje Schengena. Hrvatska je od predstavljanja prijedloga reforme Schengena u lipnju prošle godine bila stava da reforma i proširenje mogu ići ruku pod ruku.

Sljedeći sastanak ministara unutarnjih poslova će se održati 11. srpnja u Pragu pod češkim predsjedanjem Vijećem EU-a.