Danci za pet dana zarade hrvatsku mjesečnu plaću - 328 % bolje plaćeni

Od Hrvata su na toj ljestvici lošije plaćeni Poljaci, Mađari, Latvijci, Litavci, Rumunji i Bugari koji s 3,8 eura drže posljednje neslavno mjesto u Europskoj uniji čiji je prosjek 24,6 eura po satu, dok je u članicama euro-zone 29,2 eura.

Na drugoj strani te ljestvice, među najbolje plaćenim radnicima su Danci s 40,3 eura satnice koji u pet dana zarade koliko jedan radnik u Hrvatskoj za cijeli mjesec dana rada, Belgijci s 39,1 eurom bruto satnice, Šveđani s 37,4 i Luksemburžani s 35,9 eura, a bolje satnice od Hrvata imaju i Grci koji prosječno zarađuju bruto satnicu od 14,6 eura, a o slovenskih 15,6 eura da ni ne pričamo.

Stoga nije čudno da hrvatski radnici trbuhom za kruhom traže prilike u cijeloj Uniji, jer prosječna europska satnica iznosi koliko i gotovo tri sata rada u Hrvatskoj. Ili, prosječna satnica u EU-u je 161 posto veća od prosječne bruto satnice u Hrvatskoj. Da uopće ne spominjemo Dansku čiji su radnici po satu za 328 posto ili četiri puta bolje plaćeni od Hrvata, dok njemačka prosječna bruto satnica od 31,4 eura šiša hrvatsku za 234 posto ili više od tri puta. Hrvatska može biti privlačna Bugarima koji u njoj mogu za tri sata zaraditi kao za jedan doma ili radnicima iz susjedne nam BiH gdje je bruto satnica oko 3,2 eura, ali nigdje ne teče med i mlijeko.

Niti će Hrvati koji rade za masnije satnice u nekom razvijenom dijelu Europe lipe doma poslati ako ne žive teško i skromno, jednako kao što ni radnik iz BiH neće imati što obitelji poslati ako ne živi u nekom vrlo skromnom podstanarskom stanu koji dijeli s više kolega i blaguje kruh i kupus.
Znanstvena fantastika

Nekad se prije krize govorilo da će Hrvatska za nekih dvadesetak godina dosegnuti EU standard, a ako samo gledamo prosječne satnice, od njega smo daleko 161 posto koliko je domaća prosječna bruto satnica niža od prosječne europske. U stvari, trebao bi nam jedan Slovenac i njegova bruto satnica da je pribrojmo hrvatskoj, da bi bili na razini prosjeka Europske unije. A to je složit ćemo se, već u domeni znanstvene fantastike.

Kako kaže za Slobodnu Dalmaciju Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata, ni kristalna nam kugla ne bi mogla odgovoriti kada ćemo dosegnuti europski standard, ali smo nekim pokazateljima, s kojima nikako nismo trebali žuriti, već na europskim razinama.

"Cijenama hrane dosegnuli smo europske prosjeke, čak smo ih u nekim dijelovima smo i prestigli, a dijelom je za to odgovornost na PDV-u. Nažalost, po prosječnim plaćama i satnicama smo na začelju i ti europski pokazatelji pokazuju istinu. Čak i oni koji su lošiji od nas, mogu za svoj sat rada više toga kupiti nego radnici u Hrvatskoj. Zanimljivo je da ima i onih koji kažu da su nam plaće previsoke u usporedbi s nekim drugim zemljama i proizvodnošću rada, pa imamo onda neke čudne usporedbe proizvodnosti rada i BDP-a umjesto da se ona uspoređuje s bruto dodanom vrijednošću i zaposlenošću, jer jedna Njemačka i Austrija imaju znatno veću zaposlenost stanovništva nego Hrvatska", objašnjava Sever.