Danas Irska obilježava sto godina Uskršnjeg ustanka

Ustanak koji rezultirao proglašenjem kratkotrajne irske republike na uskrsni ponedjeljak, ali ga je nadmoćna britanska vojska brzo ugušila u krvi, bit će obilježen 4,4 kilometra dugom paradom središtem Dublina uz desetke tisuća gledatelja. Časnik koji će voditi paradu pročitat će proglas ustanika iz 1916. o "pravu Iraca da posjeduju Irsku". "Naša nacija je daleko dogurala od ognja i mača iz 1916. godine, ali nisu realizirani svi snovi i ideali za koje su naši preci dali toliko mnogo", rekao je u subotu predsjednik Michael Higgins.

Pearse Doherty, parlamentarni zastupnik Sinn Feina, dodaje da "još mnogo toga treba učiniti" kako bi se ostvarili ciljevi iz 1916. "Još uvijek imamo dio zemlje (Sjevernu Irsku) pod britanskom vlašću, a to nije ono za što su se vođe 1916. zalagale. Oni su željeli sveirsku republiku", rekao je. Higgins će danas položiti vijenac na spomenik stotinama Iraca koji su dali živote u šestodnevnom ustanku. Više od 5000 potomaka ustanika pozvano je na paradu koja će biti prenošena na velikim ekranim postavljenim diljem Dublina.

Ustanak je počeo 24. travnja 1916. kada je više od tisuću irskih boraca uspjelo zauzeti neke strateški važne zgrade u Dublinu, poput kolodvora ili sudnice. London je ipak uspio poslati pojačanja pa je za šest dana ustanak skršen. Oko 500 ustanika je ubijeno, tisuće su uhićene, a 16 vođa je pogubljeno, što je samo pojačalo težnje Iraca da nastave borbu za neovisnost. Šest godina poslije Velika Britanija morala je pristati na stvaranje neovisne Irske, ali su irski lideri morali pristati da to bude bez šest grofovija na sjeveru koje su i danas u sastavu Ujedinjenog Kraljevstva.

Uskrsni ustanak "ljudima je dao hrabrost i uvjerenje da se neovisnost može realizirati", rekao je zamjenik predsjednika stranke Fianna Fail Eamon O'Cuiv, unuk sudionika ustanka i kasnijeg premijera i predsjednika neovisne Irske Eamona de Valere.

Na otoku gdje je političko i vjersko nasilje sve samo ne daleka uspomena, ovakve obljetnice uvijek izazivaju prijepore. Na službenoj komemoraciji će se odati počast svim stradalima, uključujuići i britanske vojnike i civile. Irska vlada naglašava potrebu da se u sjećanje uključe "svi". Ali s time se svi ne slažu. "Okupljamo se kako bi se sjetili svih koji su pali, a trebali bi se sjećati onih koji su pali za irsku slobodu", kaže James Connolly Heron. Za Micheala Mac Donncha, povjesničara i savjetnika Sinn Feina, najvažnije je održati obećanje iz proglasa prije sto godina: o republici s "jednakim pravima i jednakim šansama za sve građane". "Ta časna republika koju se tražilo 1916. nije ostvarena, ona je ostala nedovršena", naglasio je.