DAN KULTURE Slovenci obilježili svoj državni blagdan u sjećanje na Franca Prešerna

Neradnim danom Dan kulture postao 1991. godine, kad je pjesnikova "Zdravica" koju je uglazbio Stanko Premrl i službeno postala državnom himnom. Tisuće Slovenaca u četvrtak su u većem broju nego inače posjetile muzeje, galerije i druge kulturne ustanove koje na taj dan po tradiciji imaju "otvorena vrata" i besplatan ulaz.

Na Prešernovom trgu u Ljubljani pod njegovim se kipom recitirala poezija, a Dan kulture je obilježen i na brojim drugim mjestima, gdje su kulturni djelatnici govorili o svojim problemima i socijalnom stanju koje je ugroženo zbog smanjenih izdvajanje države za kulturu i umjetnost.

Žaleći se vlastima na položaj umjetnika i kulturnih stvaralaca danas, pjesnik Vinko Moederndorfer, predsjednik Prešernove fondacije, kazao je na primanju kod predsjednika države Boruta Pahora da u današnjem društvu, kao i u Prešernovom 19. stoljeću, u Sloveniji bolje žive oni koji se bave trgovinom nego oni koji stvaraju kulturu i umjetnost, da su državna sredstva za umjetnost i stvaralaštvo sramotno niska i da o tome treba otvoreno govoriti.

U svojoj je poslanici povodom Dana kulture premijer Miro Cerar kazao da se stvari popravljaju i da će njegova vlada do kraja svog mandata položaj u kulturnoj sferi još poboljšati, no da je i do sada mnogo toga učinila, dok je ministar za kulturu Tone Peršak rekao da je u zadnje dvije godine proračunski izdatak za kulturu povećan za cijelih 16 milijuna eura.

"Na žalost, veći dio toga odlazi na fiksne zakonske obveze", priznao je Peršak, upozoravajući da je posebno težak socijalni i materijalni položaj samostalnih  umjetnika i kulturnjaka izvan institucija jer su izdvajanja za nevladine djelatnosti reducirana.

Da je za Slovence kultura posebno važna kao čuvar identiteta, kao i kod svih malih naroda, pokazuje i podatak da se godišnje tiska više od 6000 knjiga, a izdvajanja za kulturu još uvijek omogućavaju postojanje ustanova koje na komercijalnoj osnovi ne bi mogle opstati.

Iako je nakon ekonomske krize koja je smanjila potrošnju u kulturi došlo do oporavka, Slovenci danas na kulturne sadržaje troše manje nego prije desetak godina.