Češka i Slovačka obilježavaju 50 godina od gušenja Praškog proljeća

U nekoliko mjeseci otkako je postao čelnik tadašnje čehoslovačke komunističke stranke početkom 1968., Aleksander Dubček ukinuo je političku cenzuru, inicirao gospodarske reforme i otvorio zemlji put ka napuštanju staljinističke prošlosti. Reformama je bio cilj "socijalizam s ljudskim likom". 

Sovjetske, poljske, mađarske i bugarske snage umarširale su u glavni grad tadašnje Čehoslovačke Prag tijekom noći s 20. na 21. kolovoza iste godine kako bi brutalno, uz tenkove na ulicama, slomili ono što su smatrali opasnim političkim razvojem događaja koji se zbiva u sferi utjecaja Moskve.  Moskva i njezini komunistički saveznici prvi dan invazije u Čehoslovačku su poslali 200 tisuća vojnika, a broj je kasnije narastao na 600 tisuća. Nakon vojne intervencije posljednje sovjetske snage napustile su zemlju tek u lipnju 1991. godine.

Stotine prosvjednika okupilo se u ponedjeljak navečer ispred ruskog veleposlanstva u Pragu kako bi prosvjedovali protiv onoga što smatraju nastavkom uloge agresora u regiji, ukazujući na rusku aneksiju Krima od susjedne Ukrajine 2014. godine.

Prema povijesnim podacima, 137 civila ubijeno je u slamanju Praškog proljeća u razdoblju između kolovoza i prosinca 1968.

Obilježavanje ove obljetnice ne prolazi bez kontroverzija: češki predsjednik Miloš Zeman ostao je tih u pogledu obilježavanja obljetnice, a mnogi ga liberali optužuju za preveliku bliskost s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, zbog čega, kako ističu, ne želi biti prekritičan prema onome što su Sovjeti napravili u to vrijeme.