Čelnici EU-a sljedeći tjedan u Valletti na dva summita

U Valletti će se u srijedu i četvrtak okupiti šezdesetak šefova država ili vlada, preko trideset iz afričkih država i većina od 28 zemalja članica EU-a.

Međunarodno izopćeni afričke vođe na summit će poslati svoje izaslanike.

Sudanski predsjednik Omar al-Bashir, prvi aktualni predsjednik protiv kojeg je Međunarodni kazneni sud podignuo optužnicu za ratne zločine, za masovna ubojstva, silovanja i pljačke civila u Darfuru, na summit šalje ministra vanjskih poslova. Isto će napraviti i eritrijski vođa Isaias Afwerki.

Izaslanstvo Afričke unije predvodit će južnoafrička političarka  Nkosazana Clarice Dlamini-Zuma, umjesto ostarjelog diktatora iz Zimbabvea Roberta Mugabea, koji trenutačno predsjedava Afričkom unijom.

Summit u Valletti zakazan je u travnju ove godine kada je većina izbjeglica u Europu stizala preko Sredozemenog mora iz Afrike i nakon što je poginulo 800 migranata nakrcanih u brod koji je potonuo. U međuvremenu, pozornost je preusmjerena na  balkansku rutu kojom najvećim dijelom dolaze izbjeglice iz Sirije, ali priljev migranata preko Sredozemlja nije prestao. Ove godine u Italiju je stiglo blizu 140.000 ljudi, većinom Eritrejaca, ali i 18.000  iz Nigerije i 8.000 iz Sudana.

Na europsko-afričkom summitu razgovorat će se u prvom redu o načinima za uklanjanje uzroka migracija, o uspostavi i organizaciji legalnih migracijskih tokova, zaštiti migranata i tražitelja azila, borbi protiv krijumčara ljudima, o zajedničkoj odogovornosti zemalja iz kojih dolaze izbjeglice, tranzitnih zemalja i onih koje su krajnje odredište migranata.

Očekuje se da će europska strana inzistirati na brzom povratku  migranata koji nemaju pravo na međunarodnu zaštitu  u njihove zemlje podrijetla.

Europa želi usporiti priljev migranata i naglasak stavlja na bolju policijsku suradnju, razmjenu informacija između zemalja podrijetla, tranzita i krajnjeg odredišta.

Osobni izaslanik predsjednika Europskog vijeća Donalda Tuska za pripremu summita u Valletti, francuski diplomat Pierre Vimont kaže da je cilj summita postaviti kratkoročne, srednjooročne i dugoročne ciljeve s preciznim rokovima za njihovu provedbu.

Afrički kontinent suočen je s brojnim izazovima i mladi ljudi u sve većem broju bježe prema Europi u potrazi za boljim životom, a često im se kao alternativa nudi pridruživanje nekoj od ekstremističkih skupina poput Boko Harama u Nigeriji. 

Pierre Vimonot je prošli tjedan u Bruxellesu izjavi da gospodarski rast u Africi ne stvara nova radna mjesta, nego povećava nejednakost i potiče brzu urbanizaciju koja stvara nove socijalne probleme, kriminal i nestabilnost.

Vimont ističe da EU nema namjeru ništa nametati afričkim državama i da se sve mora napraviti uz suglasnost svih pozvanih. Odbacio je mogućnost da će se raspravljati o izgradnji izbjeglikih kampova na afričkom tlu u kojima bi ljudi mogli podnijeti zahtjev za azil, umjesto da se upuštaju na opasno putovanje prema Europi.

Veleposlanik Afričke unije pri EU-u Ajay Bramdeo vrlo je sumnjičav prema ideji takvih prihvatnih centara. On se pribojava da bi takvi kampovi mogli postati "zatvori pod otvorenim nebom", u kojima bi se kršila ljudska prava, ako se prije toga ne razjasni kako bi se ti centri gradili, tko bi s njima upravljao i tko bi ih nadgledao.

Europska strana bi htjela potaknuti afričke države da olakšaju povratak svojih državljana koji u Europi nemaju reguliran status. Dio ljudi iz Afrike stiže legalno, s turističkim vizama, ali se onda na vraćaju kućama.

S druge strane, afričke države to na svaki način otežavaju, u prvom redu zato što ti ljudi šalju u svoje zemlje više novca nego što iznosi međunarodna pomoć za razvoj.

Summit bi trebao završiti usvajanjem akcijskog plana s konkretnim projektima koji bi se trebali realizirati do kraja sljedeće godine. Među tim projektima je i program povratka većeg broja Afrikanaca u svoje zemlje, koje bi zauzvrat dobile financijsku pomoć.

Afričke zemlje žele surađivati, ali pod određenim uvjetima, između ostaloga, žele da se prošire mogućnosti turističkih boravaka, lakše dobivanje viza i veće mogućnosti za školovanje njihovih studenata u Europi.

Europska komisija je predložila uspostavu posebnog fonda za Afriku, koji bi raspolagao s ukupno 3,6 milijardi eura. Polovica od toga, 1,8 milijardi eura išla bi iz europskog proračuna, to jest iz Europskog fonda za razvoj (EDF), a drugu polovicu trebale bi osigurati zemlje članice.

Sredstva iz EDF-a mogu se trošiti samo u skladu s međunarodnim standardima za razvojnu pomoć, dok se doprinosi država članica mogu koristiti za sigurnosne mjere, jačanje kontrola na granicama i borbu protiv krijumčara.

Zemlje članice EU-a iznimno sporo pristaju dati novac koji su obećale, zbog čega ih je nedavno prozvao i predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker.  "Kako se možemo uključiti u odgovoran i ozbiljan dijalog s afričkim partnerima ako mi sami ne ispunjavamo obećanja koja smo dali", rekao je Juncker.

Minimalna uplata u taj afrički fond je tri milijuna eura, što osigurava mjesto u upravnom odboru fonda. Do sada su Austrija, Belgija, Finska, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Španjolska obećale svaka po nešto iznad minimalnih tri milijuna eura, dok je Italija najavila deset milijuna. Ukupno je do sada najavljeno tek 31,8 milijuna od obećanih 1,8 milijardi eura.

Odmah nakon završetka summita EU-Afrika u četvrtak popodne održat će se neformalni summit čelnika 28 zemalja članica.  U pozivnom pismu čelnicima država članica EU-a, predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk istaknuo je kako je  potrebno učiniti sve da ne dođe do raspada schengenskog prostora, u prvom redu boljom zaštitom vanjskih granica EU-a.

"Suočene s takvim migrantskim valom, neke zemlje članice uvode razne mjere na unutarnjim schengenskim granicama. Kao što sam ranije upozoravao, jedini način da ne dođe do raspada Schengena jest osigurati primjereno upravljanje vanjskim granicama EU-a. Moramo učiniti sve kako bismo očuvali Schengen netaknutim tako da treba zaustaviti sve inicijative koje bi mogle voditi ponovnoj uspostavi granica unutar Schengena", kaže se Tuskovu u pozivnom pismu.