Čelnici EU-a i Afrike traže rješenja za usporavanje priljeva migranata

"Povećat ćemo razvojnu pomoć, ali i tražiti od afričkih čelnika da djeluju na stvaranju uvjeta kako kako bi mladi imali perspektivu", izjavila je Merkel po dolasku na summit EU-Afrika, koji se u srijedu i četvrtak održava u glavnom malteškom gradu Valletti.

"Mi želimo razviti prijateljske odnose s Afrikom, a u zamjenu za pomoć, želimo da afrički partneri preuzmu odgovornost", rekla je Merkel, ukazujući na problem korupcije i netransparetnosti u afričkim zemljama.

U Valletti se okupio šezdesetak šefova država ili vlada, preko trideset iz afričkih država i većina od 28 zemalja članica EU-a. Hrvatsku predstavlja veleposlanik u Italiji, koji pokriva i Maltu, Damir Grubiša.

Summit u Valletti zakazan je u travnju ove godine kada je većina migranata u Europu stizala preko Sredozemenog mora iz Afrike i nakon što je poginulo 800 migranata nakrcanih u brod koji je potonuo. U međuvremenu, pozornost je preusmjerena na balkansku rutu kojom najvećim dijelom dolaze migranata iz Sirije, ali priljev migranata preko Sredozemlja nije prestao. Ove godine u Italiju je stiglo blizu 140.000 ljudi, većinom Eritrejaca, ali i 18.000 iz Nigerije i 8.000 iz Sudana.

Na europsko-afričkom summitu razgovarat će se u prvom redu o načinima za uklanjanje uzroka migracija, o uspostavi i organizaciji legalnih migracijskih tokova, zaštiti migranata i tražitelja azila, borbi protiv krijumčara ljudima, o zajedničkoj odogovornosti zemalja iz kojih dolaze migranti, tranzitnih zemalja i onih koje su krajnje odredište migranata.

Cilj je usporiti i staviti pod kontrolu priljev migranata iz Afrike s jedne strane, a s druge pokušati naći načina da se u svoje zemlje vrate migranti koji u Europi borave nelegalno. Afričke zemlje ne gledaju blagonaklono na to, jer ti ljudi šalju više novca u svoje zemlje, nego što iznosi razvojna pomoć.

Na summitu bi trebao biti usvojen akcijski plan s konkretnim projektima koji bi se trebali realizirati do kraja sljedeće godine. Među tim projektima je i program povratka većeg broja Afrikanaca u svoje zemlje, koje bi zauzvrat dobile financijsku pomoć.

"Moramo surađivati sa svima kako bismo zaustavili priljev migranata. Akcijski plan je tek početak. Ograde na granicama nisu najbolje rješenje, a osim toga ograde u Europi imaju lošu simboliku", rekla je litvanska predsjednica Dalia Grybauskaite.

Predsjednik Nigera  Mahamadou Issoufou rekao je da afričke zemlje mogu puno učiniti na rješavanju migrantske krize.

"Afričke zemlje mogu učiniti puno u ovoj krizi. Moramo analizirati dubinske razloge za migracije, a neki od tih razloga su nedostatak demokracije, siromaštvo, nejednakost, nesigurnost. Mi imamo niz prijedloga za poboljšanje sigurnosnih mjera u tranzitnim zemljama, a u dugoročnom smislu prijedloge za socio-ekonomski razvoj u zemljama iz kojih dolaze migranti i zemljama tranzita", rekao je predsjednik Nigera, jedne od stabilnijih afričkih zemalja, preko koje prolazi većina migranata iz srednje i zapade Afrike prema Libiji i dalje prema Europi.

Pohvalio je posebni fond za Afriku, vrijedan 3,6 milijardi eura, koji bi na ovom summitu trebao biti uspostavljen. Polovica toga iznosa osigurala bi se iz europskog proračuna, a druga polovicu dale bi zemlje članice. Također je rekao da je potrebno promijeniti globalne ekonomske odnose, kako bi se afričkim zemljama osigurala pravednija trgovina sa svijetom.